DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1937 str. 38 <-- 38 --> PDF |
koju je Faustmani r izveo bez obzira na gornju jednadžbu god. 1849, dok su Pressler, Heyer i Judeich primijenili teorijske principe prihodne vrijednosti zemljišta u praksi na šume kao gospodarski objekt. P r e s s 11 e r, kao osnivač teorije zemljišnog čistog prihoda, imao je u vidu kod svoga rada financijsko gospodarstvo. On je zahtijevao, da se na šumsko gospodarstvo primijene principi običnog financijskog go spodarstva. No osim toga nastojao je on kao i njegovi pristaše, da razne gospodarske mjere ustanovi i opravda matematskim putem vjerujući, da ono, što je matematski ispravno, ne može biti pogrešno. Pod utjecajem toga vjerovanja držali su oni, da će tim metodama rada, koje se osni vaju na matematskim predodžbama i zasadama, podići čitavo šumsko gospodarstvo i njegov rentabilitet. Nasuprot vjerovanju P r e s s 1 e r a, da će pomoću teorije najvećeg zemljišnog čistog prihoda podići šumsko gospodarstvo, pojavili su se prigovori njegovom shvaćanju i gore spomenutim jednadžbama, koje predstavljaju osnov te teorije. Oko tih kao i ostalih jednadžbi teorije zemljišnog čistog prihoda razvila se oštra borba u šumarskoj nauci, koja nije još ni do danas potpuno riješena. Uzrok tome leži u činjenici, što se borba u glavnom vodila oko matematskog dokazivanja formula, a ispu štali su se iz vida osnovni zahtjevi i svrha teorije zemljišnog čistog pri hoda. Pristaše te teorije nastojali su sve prigovore oboriti na osnovu matematskih dokazivanja. U mnogim takvim slučajevima polemike i dokazivanja često se sa strane pristaša teorije zemljišnog čistog prihoda naglašuje važnost matematike za nauku poznatim Kantovi m riječima, da u prirodnim naukama ima samo toliko istinske nauke, koliko se u njima nalazi matematike. Toj tvrdnji Kant a ne pridaju danas neki protivnici teorije zemljišnog čistog prihoda važnosti s obzirom na gospodarske discipline, ukazujući na teoriju zemljišnog čistog prihoda, u kojoj su se baš na osnovu raznih matematskih opreacija dobili rezultati, koji često ne odgovaraju gospodarskom životu. Držimo, da to shvaćanje o krivnji matematike nije ispravno, jer nije kriva matematika, da se je došlo do rezultata, koji ne odgovaraju gospodarskom životu, nego pretpostavke, od kojih se je pošlo. O tome će biti još govora u ovoj radnji. Osnovni zahtjev teorije zemljišnog čistog prihoda, da se postigne što veće ukamaćenje uloženih kapitala u šumsko gospodarstvo, rješavaju pristaše te teorije na osnovu financijske ophodnje, koju određuju računskim putem. Određivanje financijske ophodnje predstavlja radi toga jednu od bitnih zadaća teorije zemljišnog čistog prihoda. U našem nastojanju da prikažemo noviju kritiku te teorije, ne ćemo uzeti u razmatranje financijsku ophodnju, jer je ona posljedica najveće zemljišne rente, odnosno šumskog kamatnjaka, sječivog prihoda itd., koje ćemo veličine posebno razmotriti. Nazori Presslerovi kao i principi teorije zemljišnog čistog prihoda imali su od početka, kako smo spomenuli, a imaju još i danas velik broj pristaša. Na osnovu njihova rada zauzela je teorija zemljišnog čistog prihoda vidno mjesto u najvišim naučnim ustanovama. No pored svega toga postojali su, a postoje i danas njeni protivnici. Šta više, možemo naglasiti, da njihov broj danas raste. Uzrok tome leži u okolnosti, što ta 2 All. Forst-u. Jagdzeitung 1849 god. 308 |