DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1937 str. 25     <-- 25 -->        PDF

Određivanje broia drveta. Određivanje broja drveta vrši se na
aerosnimku putem izbrajanja projekcija njihovih kruna. Usled međusobnog
preklapanja kruna i zasenjenja izvesnog broja stabala od strane
susednih svakako se izvestan deo drveta neće moći izbrojiti na snimku.
Broj ovih drveta zavisi od karaktera sastojine, od osvetljenja i načina
snimanja. U zrelim jednospratnim sastojinama biće projektovana skoro
sva drveta, u dvospratnim sastojinama samo drveta višeg sprata i tek
neki deo nižeg sprata.


I starost sastojine isto tako utiče .. tačnost određivanja broja stabala.
U mladim sastojinama, usled gustog sklopa i malih razmera projekcija
kruna, koje se međusobno pokrivaju, mogućnost je tačnog određivanja
broja drveta ograničena, a ponekad i sasvim nemoguća.


Podstojna drveta uopšte se ne vide na snimku, jer su natkriljena
od nadstojnih, ali ovo mnogo ne utiče na konačni rezultat određivanja
drvne mase, jer podstojna drveta obično nemaju velikog značenja, usled
čega je i njihovo učešće u celokupnoj drvnoj masi tek neznatno.


Za određivanje broja stabala najbolje su vertikalne slike, koje su
snimljene u podne. Sa zalaskom sunca povećava se zasenjenje, zbog čega
se smanjuje i mogućnost tačnog prebrojavanja stabala.


Q. P r o n j i n drži, da bi se na osnovu opita mogle sastaviti specijalne
tabele za određivanje procenata neizbrojenih stabala i njihove
mase. Određenu po ovim tabelama masu neizbrojenih stabala trebalo bi
dodati masi stabala izbrojenih na slici.
Izbrajanje drveta na aerosnimcima vrši se pomoć u stereo skopa
, jer se pri posmatranju u stereoskopu najjasnije izdvajaju pojedina
drveta.


Sve gore izloženo u pogledu izbrajanja drveta u glavnom se odnosi
na vertikalne snimke. Na perspektivnim snimcima, na prednjem
planu i otprilike do centra slike, mogućnost izbrajanja postoji ista, no na
zadnjem planu, usled smanjenja merila i prekrivanja projekcija, ona se
smanjuje i najzad sasvim prestaje. Radi izbrajanja drveta na zadnjem
planu perspektivnog snimka najbolje je koristiti se »razvijenim« snimcima,
jer ovi imaju merilo planskog snimka i mogu biti posmatrani u stereoskopu.
Mana tih snimaka je njihova slaba oštrina.


Određivanje visine drveta. Pri taksacionom opisu šume po aerofotosnimcima
pojam o visini drveća može da bude dobiven posmatranjem
snimaka u stereoskopu. Stereoskop doduše daje plastičnu sliku, na kojoj
se vidi i visina predmeta, ali radi nemogućnosti merenja tih visina pomoću
stereoskopa moramo da se zadovoljimo jedino okularnom ocenom
u pogledu toga, koliko jedna stabla previsuju druga. Za merenj e
visina upotrebljuju se specijalni aparati: autokartografi,
stereoplanigrafi itd.


Drugi način određivanja visina drveća je određivanje visina po
senci. Ovaj je način sasvim jednostavan i lak. U tu svrhu potrebno je
izmeriti na slici dužinu senke, pomnožiti je sa merilom snimka i rezultat
podeliti sare lativnom dužinom senk e«,* koja se određuje po
specijalnim tabelama ili s pomoću grafikona iscrtanog za dadenu geografsku
širinu.


* »Relativnom dužinom senke« zove se odnos dužine senke prema visini predmeta,
koji baca tu sente.
295