DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1937 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Određivanje broia drveta. Određivanje broja drveta vrši se na aerosnimku putem izbrajanja projekcija njihovih kruna. Usled međusobnog preklapanja kruna i zasenjenja izvesnog broja stabala od strane susednih svakako se izvestan deo drveta neće moći izbrojiti na snimku. Broj ovih drveta zavisi od karaktera sastojine, od osvetljenja i načina snimanja. U zrelim jednospratnim sastojinama biće projektovana skoro sva drveta, u dvospratnim sastojinama samo drveta višeg sprata i tek neki deo nižeg sprata. I starost sastojine isto tako utiče .. tačnost određivanja broja stabala. U mladim sastojinama, usled gustog sklopa i malih razmera projekcija kruna, koje se međusobno pokrivaju, mogućnost je tačnog određivanja broja drveta ograničena, a ponekad i sasvim nemoguća. Podstojna drveta uopšte se ne vide na snimku, jer su natkriljena od nadstojnih, ali ovo mnogo ne utiče na konačni rezultat određivanja drvne mase, jer podstojna drveta obično nemaju velikog značenja, usled čega je i njihovo učešće u celokupnoj drvnoj masi tek neznatno. Za određivanje broja stabala najbolje su vertikalne slike, koje su snimljene u podne. Sa zalaskom sunca povećava se zasenjenje, zbog čega se smanjuje i mogućnost tačnog prebrojavanja stabala. Q. P r o n j i n drži, da bi se na osnovu opita mogle sastaviti specijalne tabele za određivanje procenata neizbrojenih stabala i njihove mase. Određenu po ovim tabelama masu neizbrojenih stabala trebalo bi dodati masi stabala izbrojenih na slici. Izbrajanje drveta na aerosnimcima vrši se pomoć u stereo skopa , jer se pri posmatranju u stereoskopu najjasnije izdvajaju pojedina drveta. Sve gore izloženo u pogledu izbrajanja drveta u glavnom se odnosi na vertikalne snimke. Na perspektivnim snimcima, na prednjem planu i otprilike do centra slike, mogućnost izbrajanja postoji ista, no na zadnjem planu, usled smanjenja merila i prekrivanja projekcija, ona se smanjuje i najzad sasvim prestaje. Radi izbrajanja drveta na zadnjem planu perspektivnog snimka najbolje je koristiti se »razvijenim« snimcima, jer ovi imaju merilo planskog snimka i mogu biti posmatrani u stereoskopu. Mana tih snimaka je njihova slaba oštrina. Određivanje visine drveta. Pri taksacionom opisu šume po aerofotosnimcima pojam o visini drveća može da bude dobiven posmatranjem snimaka u stereoskopu. Stereoskop doduše daje plastičnu sliku, na kojoj se vidi i visina predmeta, ali radi nemogućnosti merenja tih visina pomoću stereoskopa moramo da se zadovoljimo jedino okularnom ocenom u pogledu toga, koliko jedna stabla previsuju druga. Za merenj e visina upotrebljuju se specijalni aparati: autokartografi, stereoplanigrafi itd. Drugi način određivanja visina drveća je određivanje visina po senci. Ovaj je način sasvim jednostavan i lak. U tu svrhu potrebno je izmeriti na slici dužinu senke, pomnožiti je sa merilom snimka i rezultat podeliti sare lativnom dužinom senk e«,* koja se određuje po specijalnim tabelama ili s pomoću grafikona iscrtanog za dadenu geografsku širinu. * »Relativnom dužinom senke« zove se odnos dužine senke prema visini predmeta, koji baca tu sente. 295 |