DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1937 str. 18     <-- 18 -->        PDF

se u stereoskopu vidi šiljast vrh i postepeno širenje krune prema dole;
u celosti drvo podseća na konus postavljen na zemlju. Kod lišćara odlično
se vidi zaobljenost vrhova i velik premer krune u vertikalnom
smeru.


Gore smo posmatrali razlike između pojedinih drveta raznih vrsta,
kako su one izražene na aerosnimcima. Sada ćemo preći na sastojine.


U sastojim drveta se nalaze u neposrednoj blizini jedno pored drugog,
njihove se krune dodiruju i zasenjuju međusobno, a mestimično se
i sasvim skrivaju od objektiva foto-aparata, što u znatnoj meri menja
karakter ćele slike i otežava dešifrovanje. Pri dešifrovanju i utvrđivanju
(po slici) vrsta pojedinačnih drveta mi smo se koristili sledećim
znacima: oblikom krune, njenim vertikalnim premerom i oblikom
senke. Pri dešifrovanju pak sastojin a oblik senke, kao znak za dešifrovanje
vrste drveća, sasvim otpada, jer gusto raspoređena drveta u
sastojini sa svojim krunama skrivaju senke od objektiva foto-aparata. I
premer kruna u vertikalnom smeru kod sastojina, gde drveće dodiruje
jedno drugo, teško se može odrediti po slici, čak i pri posmatranju u
stereoskopu.


Dakle od svih znakova za određivanje vrste drveća ostaje samo
prvi tj. oblik krune i time se moramo koristiti pri dešifrovanju.


si. A-


Pošto za sada po onim znacima, koji su nam dobro služili pri određivanju
vrsta pojedinačno stojećih drveta, ne može se
tačno izvršiti određivanje vrsta drveća u sastojini, to se pri
dešifrovanju sastojina primenjuje drugi način, naime određivanje sastava
sastojine vrši se ne po prethodnom određivanju pojedinih vrsta drveća u
sastojini, već po vidljivim spoljašnim osobinama, kojima se odlikuje u
prirodi, pa i na snimku, jedna sastojina od druge.


Svaka sastojina u prirodi ima izrazito svoj i samo njoj svojstveni
spoljašnji izgled, koji mi možemo da uočimo posmatrajući sastojinu sa
zemlje. Na primer, pri posmatranju smrčeve i jelove sastojine u prirodi
prvo što nam pada u oči, jest to, da drveta u ovim sastojinama nisu
jednaka po visini. Pored visokih stabala nalaze se i niska, koja ponekad
jedva dostižu polovicu visine prvih. Uopšte sklop kruna predstavlja neravnu
površinu, čas izdignutu u vis, čas spuštenu nisko i na mnogim


288