DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1937 str. 18 <-- 18 --> PDF |
se u stereoskopu vidi šiljast vrh i postepeno širenje krune prema dole; u celosti drvo podseća na konus postavljen na zemlju. Kod lišćara odlično se vidi zaobljenost vrhova i velik premer krune u vertikalnom smeru. Gore smo posmatrali razlike između pojedinih drveta raznih vrsta, kako su one izražene na aerosnimcima. Sada ćemo preći na sastojine. U sastojim drveta se nalaze u neposrednoj blizini jedno pored drugog, njihove se krune dodiruju i zasenjuju međusobno, a mestimično se i sasvim skrivaju od objektiva foto-aparata, što u znatnoj meri menja karakter ćele slike i otežava dešifrovanje. Pri dešifrovanju i utvrđivanju (po slici) vrsta pojedinačnih drveta mi smo se koristili sledećim znacima: oblikom krune, njenim vertikalnim premerom i oblikom senke. Pri dešifrovanju pak sastojin a oblik senke, kao znak za dešifrovanje vrste drveća, sasvim otpada, jer gusto raspoređena drveta u sastojini sa svojim krunama skrivaju senke od objektiva foto-aparata. I premer kruna u vertikalnom smeru kod sastojina, gde drveće dodiruje jedno drugo, teško se može odrediti po slici, čak i pri posmatranju u stereoskopu. Dakle od svih znakova za određivanje vrste drveća ostaje samo prvi tj. oblik krune i time se moramo koristiti pri dešifrovanju. si. A- Pošto za sada po onim znacima, koji su nam dobro služili pri određivanju vrsta pojedinačno stojećih drveta, ne može se tačno izvršiti određivanje vrsta drveća u sastojini, to se pri dešifrovanju sastojina primenjuje drugi način, naime određivanje sastava sastojine vrši se ne po prethodnom određivanju pojedinih vrsta drveća u sastojini, već po vidljivim spoljašnim osobinama, kojima se odlikuje u prirodi, pa i na snimku, jedna sastojina od druge. Svaka sastojina u prirodi ima izrazito svoj i samo njoj svojstveni spoljašnji izgled, koji mi možemo da uočimo posmatrajući sastojinu sa zemlje. Na primer, pri posmatranju smrčeve i jelove sastojine u prirodi prvo što nam pada u oči, jest to, da drveta u ovim sastojinama nisu jednaka po visini. Pored visokih stabala nalaze se i niska, koja ponekad jedva dostižu polovicu visine prvih. Uopšte sklop kruna predstavlja neravnu površinu, čas izdignutu u vis, čas spuštenu nisko i na mnogim 288 |