DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1937 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Po obliku kruna razlikuju se ove vrste drveća ovako: Krun a bor a po opštem obliku najviše se približuje paraboloidu. U gornjem je delu obla, ovalna. Dosta je retka. Počinje na stablu visoko iznad zemlje i pruža se u vis srazmerno slabo. Krun a smrč e po opštem obliku najviše liči na konus. U gornjem je delu šiljasta. Gusta je i počinje nisko na stablu. Odozgo do vrha pruža se dugoljasto. Krun a jel e po obliku se najviše približuje konusu. U gornjem je delu šiljasta. Gusta je i počinje nisko na stablu. I ona je odozdo do vrha dugoljasta. Krun a jasik e uočljivo je obla, u gornjem delu ponekad sploštena. I ona je gusta. U vertikalnom smeru proteže se srazmerno mnogo. Po opštem obliku najviše liči na poluloptu ili ambrel. Prečnici kruna kod svake vrste drveća variraju u širokim granicama, radi čega prečnik krune i ne može biti smatran pri dešrfrovanju za karakterističan znak pojedinih vrsta drveća. Sve gore navedene osobine padaju u oči pri posmatranju drveća sa zemlje. Prenećemo se sada u vazduh i pogledaćemo sa aeroplana, kako izgleda to isto držeće odozgo. Aerofotosnimak daje nam tu sliku potpuno jasno. Razlik e u boji , uz uslov upotrebe ortohromatičnog i panhromatičnog filma i odgovarajućih svetlosnih filtrova, prenose se i na aerofotosnimak, ali samo kao nianse jedne te iste sive boje. Na aerosnimku mi vidimo belu, crnu i sve nianse sive boje, koje odgovaraju intenzivnosti različnih boja u prirodi. Ovo nam dobro dolazi prilikom dešifrovanja. U pravilu lišćari imaju na snimku otvoreniji ton od četinara. Međutim razlike u intenzivnosti tonova pojedinih četinara (bora, smrče, jele itd.) na snimku teško se dadu uočiti. Ovo se može objasniti jedino time, što otvorenija boja borovih Cetina pri slikanju se kompenzira sjajem glatkih blistavih Cetina smrče i jele. Razlike u oblicima projekcija kruna u mnogome zavise od načina snimanja, t. j . da li je snimak vertikalan ili kos. Po svom obliku projekcije kruna najčešće su slične krugu, o čemu je već bilo govora. Ipak nam oblik te projekcije pruža dovoljno znakova, po kojima možemo na snimku raspoznati vrstu drveća. Projekcija krune bora (»zrno«) (SI. 2), radi blažeg prelaza od osvetljenih mesta k zasenjenima, stvara utisak obline. Naglog prelaza od svetla do senke nema, osvetljeni deo ulazi u zasenjeni s polukrugom. Projekcije kruna smrče i jele pri posmatranju na snimku ne ostavljaju utisak obline, jer je granica između svetlog i zasenjenog njenog dela nagla i ide pravim linijama, a ne polukrugom. Samo »zrno« kod ovih vrsta drveća je otvorenije boje. Projekcije kruna lišćara su svetlije i samo na krajevima, kao obruč, imaju neznatan zasenjen deo. Isto tako ostavljaju utisak obline. Pobrojani znaci izraženi su na snimcima obično u dosta slabom stepenu i teško su uočljivi, zbog čega se ne smemo osloniti samo na njih prilikom dešifrovanja šumskih aerofotosnimaka. Razlike u obliku kruna1: pojedinih vrsta drveća mnogo su vile izražene s e n k a m a, što ih krune bacaju na tlo. 286 |