DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1937 str. 16     <-- 16 -->        PDF

Po obliku kruna razlikuju se ove vrste drveća ovako:
Krun a bor a po opštem obliku najviše se približuje paraboloidu.
U gornjem je delu obla, ovalna. Dosta je retka. Počinje na stablu visoko
iznad zemlje i pruža se u vis srazmerno slabo.
Krun a smrč e po opštem obliku najviše liči na konus. U gornjem
je delu šiljasta. Gusta je i počinje nisko na stablu. Odozgo do vrha
pruža se dugoljasto.
Krun a jel e po obliku se najviše približuje konusu. U gornjem
je delu šiljasta. Gusta je i počinje nisko na stablu. I ona je odozdo do
vrha dugoljasta.
Krun a jasik e uočljivo je obla, u gornjem delu ponekad sploštena.
I ona je gusta. U vertikalnom smeru proteže se srazmerno mnogo.
Po opštem obliku najviše liči na poluloptu ili ambrel.
Prečnici kruna kod svake vrste drveća variraju u širokim granicama,
radi čega prečnik krune i ne može biti smatran pri dešrfrovanju za
karakterističan znak pojedinih vrsta drveća.
Sve gore navedene osobine padaju u oči pri posmatranju drveća sa
zemlje. Prenećemo se sada u vazduh i pogledaćemo sa aeroplana, kako
izgleda to isto držeće odozgo. Aerofotosnimak daje nam tu sliku potpuno
jasno.
Razlik e u boji , uz uslov upotrebe ortohromatičnog i panhromatičnog
filma i odgovarajućih svetlosnih filtrova, prenose se i na aerofotosnimak,
ali samo kao nianse jedne te iste sive boje. Na aerosnimku
mi vidimo belu, crnu i sve nianse sive boje, koje odgovaraju intenzivnosti
različnih boja u prirodi. Ovo nam dobro dolazi prilikom dešifrovanja.
U pravilu lišćari imaju na snimku otvoreniji ton od četinara. Međutim
razlike u intenzivnosti tonova pojedinih četinara (bora, smrče, jele
itd.) na snimku teško se dadu uočiti. Ovo se može objasniti jedino time,
što otvorenija boja borovih Cetina pri slikanju se kompenzira sjajem
glatkih blistavih Cetina smrče i jele.
Razlike u oblicima projekcija kruna u mnogome zavise od
načina snimanja, t. j . da li je snimak vertikalan ili kos. Po svom obliku
projekcije kruna najčešće su slične krugu, o čemu je već bilo govora.
Ipak nam oblik te projekcije pruža dovoljno znakova, po kojima možemo
na snimku raspoznati vrstu drveća.
Projekcija krune bora (»zrno«) (SI. 2), radi blažeg prelaza od
osvetljenih mesta k zasenjenima, stvara utisak obline. Naglog prelaza od
svetla do senke nema, osvetljeni deo ulazi u zasenjeni s polukrugom.
Projekcije kruna smrče i jele pri posmatranju na snimku ne ostavljaju
utisak obline, jer je granica između svetlog i zasenjenog njenog dela
nagla i ide pravim linijama, a ne polukrugom. Samo »zrno« kod ovih
vrsta drveća je otvorenije boje.
Projekcije kruna lišćara su svetlije i samo na krajevima, kao obruč,
imaju neznatan zasenjen deo. Isto tako ostavljaju utisak obline.
Pobrojani znaci izraženi su na snimcima obično u dosta slabom
stepenu i teško su uočljivi, zbog čega se ne smemo osloniti samo na
njih prilikom dešifrovanja šumskih aerofotosnimaka.
Razlike u obliku kruna1: pojedinih vrsta drveća mnogo su vile
izražene s e n k a m a, što ih krune bacaju na tlo.


286