DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1937 str. 15 <-- 15 --> PDF |
slici skoro beo ton i u mnogome su slične pašnjacima i njivama, a odlikuju se od ovih time, što se na livadama često vide plastovi sena ili otkosi trave u redovima. P e s a k se obično nalazi po obalama reka, a najčešće na okukama i lako se raspoznaje na slici po svom jasno belom, najsvetlijem tonu na ljetnim snimcima. Vod a dobiva na slici više ili manje zatvoren ton, koji graniči sa crnim. Taksacioni opis šume. Po deobi celokupne površine na pošumljenu i nepošumljenu, a ove poslednje na kategorije, pristupa se taksacionom opisu šume. To je jedan veoma složen i delikatan posao. Na aerofotosnimcima mi dobivamo sliku odozgo, na kojoj su predmeti predstavljeni u izmenjenom obliku i na koju nismo mnogo naviknuti. Ova se teškoća povećava još i time, što su na snimcima svi objekti predstavljeni u vrlo malom merilu i što je sam snimak izložen uticaju celog niza faktora: godišnjeg doba, osvetljenja, načina snimanja, kvaliteta fotomaterijala itd. Stoga pri dešifrovanju treba uložiti mnogo pažnje, strpljenja i truda, ako se žele postići dobri rezultati. Za taksacioni opis određuju se sledeći elementi: 1) sastav šume, 2) starost, 3) bonitet, 4) obrast i sklop, 5) visina i prsni promer stabala i .) karakter sastojina u zdravstvenom pogledu. Određivanje sastava šume. Kao što smo ranije napomenuli, pojedina stojeća drveta prenašaju se na aerofotosnimak u obliku »zrna«. Na slikama sastojina ova se zrna delimično pokrivaju i zasenjuju jedno drugo i na taj način stvaraju mozaik. Ovaj mozaik sastoji se iz projekcija kruna drveća, iz praznog prostora između njega i iz senki. Projekcije kruna više su ili manje svetle, senke su tamne (najčešće crne), prostori između kruna su svetli ili tamni u zavisnosti od toga, da li su zasenjeni ili ne. Pored ovih opštih znakova, koji vrede bez razlike za sve šume, svaka konkretna sastojina ima na aerofotoslici ceo niz specijalno svojih tipičnih osobina, po kojima može biti raspoznata. Razlika na slici između pojedinih sastojina potiče od razlike, koja postoji između njih u prirodi. Svaka sastojina ima u prirodi svoj tipičan spoljašnji izgled, koji zavisi od tipa uzgoja, od vrste drveća, od starosti, od obrasta itd. Ove osobine prenašaju se i na aerofotosnimak i daju tipičan za dotičnu šumu mozaik slike. Karakter mozaika u glavnom zavisi od vrste drveća i od njegovog međusobnog rasporeda po površini. Za šume raznih vrsta drveća dobiva se i razni mozaik slike. Zato za dešifrovanje aerofotosnimaka i za određivanje (po njima) sastava šume treba prvo proučiti karakteristične znake, kojima se na snimcima odlikuju pojedine vrste drveća, što stoji u tesnoj vezi sa upoznavanjem spoljašnjih, vidljivih osobina raznih vrsta šumskog drveća u prirodi. Kao primer u knjizi A. K. P r o n i n a uzeti su: bor, cedar, smrča, jela, breza i jasika. Mi ćemo se na ovom mestu zadržati na opisu spo- Ijašnjeg izgleda samo bora, smrče, jele i jasike, jer cedar i breza u našem šumskom gospodarstvu ne igraju veću ulogu. Po boji razlikuju se pojedine od ovih vrsta drveća ovako: Bo r ima svetlo-zelenu boju sa sivom niansom, smrč a tamno zelenu, jel a tamno zelenu, jasik a jasno zelenu sa slabom žućkastom niansom. 285 |