DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1937 str. 24 <-- 24 --> PDF |
drvenih mladica (badrljica). Dobiveno se vlakno zatim grebena, čisti i tako priređuje za predenje. Ma da žuka po sadržaju svojih predivih vlakanaca spada u red vrlo vrijednog bilja, ostalo je njeno iskorišćavanje do sada kod nas ograničeno na tek primitivnu seljačku upotrebu. Ona međutim svakako zaslužuje, da joj se dade veće industrijsko obilježje. Pokušaji u naprednijim mediteranskim zemljama o zamašnijem iskorišćavanju žuke u tekstilne svrhe nailazili su kroz duže vremena na neuspjehe, radi toga što se nisu mogle naći podesne metode, pomoću kojih bi se skratio proces dobivanja vlakna. Taj se proces osniva u glavnom na močenju mladica, a kako takvo močenje razmjerno dugo traje, to se on pokazao za industriju neekonomičnim. Za vrijeme, rata pokušalo se u Austriji, Njemačkoj i Italiji (8) iskorišćavati žukino vlakno putem kemijskog močenja. Međutim ni ti pokušaji nisu donijeli osobitog uspjeha. U pitanju industrijskog iskorišćavanja žuke mnogo su poslije rata doprinijeli Talijani prof. Ross i i Carbon e (8) primjenom mikrobiološkog močenja. Prvi je kod toga upotrijebio Bacillus Comessii Rossi, a drugi Bacillus felsineus (dobiva se močenjem konoplje). Kolika se važnost pridavala u Italiji nastojanju oko unapređenja racionalnog iskorišćavanja ove biljke, najbolje nam svjedoči činjenica, da je povodom pomenutog otkrića u Nocera Umbri osnovan poseban zavod ove vrste. Taj se zavod bavi iskorišćavanjem žuke putem pomenute metode. Močenje se kod te metode vrši u jednostavnim grabama ili betonskim bazenima. Mikrobiološka metoda odlikuje se slijedećim prednostima: Mladice se mogu upotrebljavati kroz jednu do dvije godine poslije rezanja, što je od važnosti s obzirom na potrajnost rada. U procesu proizvodnje potreban je minimalan potrošak topline, jer se djelatnost bakcila razvija kod temperature od 36 do 37° C, a za tu toplinu dostaju i otpaci (badrljice). Otpada dakle potreba nabave drugog goriva. Mehaniziranjem rada pojednostavnjen je postupak i smanjena potreba radne snage. Pomenuti zavod prerađuje dnevno 8—10 q mladica, a dobiva odatle 1,5—1,8 q. vlaknaste materije. Zaslužuje pažnju i preduzeće ove vrste, koje su podigli Ing. E. N o r z i i Ing. C. C a 11 o n i (8) u Gornate Inferiore Torba, u talijanskoj provinciji Varese. Preduzeće radi na osnovu jednog postupka, što ga je pronašao Ing. C. Calloni. Tim načinom dobiva se putem raznih faza prerade već za 24 sata posve gotovo vlakno. Mladice žuke stavljaju se u željezne posude, gdje se mehaničkim putem trljaju. U drugim se posudama moče, a zatim ispiru vodom. Prolazeći dalje kroz strojeve, odjeljuje se vlaknasta materija od badrljica pomoću naročitih češljeva. Pomenuta materija prolazi nakon toga kroz daljnje faze prerade, a preostale se mladice automatski izbacuju na stranu. Prema navodima Puecher-Passavallia drvenaste mladice (badrljice), koje preostanu, nakon što se od njih odijeli vlaknasta materija, sadrže u sebi do 80% celuloznih tvari. Iz njih se može dobiti najfinija i najbjelija celuloza, sposobna za fabrikaciju umjetne svile, najfinijeg (cigaretnog) papira i najčvršćeg (pergamentnog) papira, a mogu se odatle dobiti kožasti kartoni, izclatorni papir, materijal od vulkanizovanih vlakna, proizvodi nitroceluloze, zapaljive, vrpce i dr. Od važnosti 246 |