DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1937 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Prostor, na kojem se nalaze imovne šume, proteže se s lijeve strane Save u duljini od 140 km i u širini od 30 km. Te šume nisu u velikom suvislom kompleksu, već su raštrkane u omanjim šumskim predjelima. I stoga je njihovo čuvanje i nadziranje veoma skupo. Do razvojačenja krajine nije se za krajiške šume plaćao nikakav državni porez. Imovnim općinama nametnula se uslijed segregacije dužnost plaćanja poreza i upravnih i ogojnih troškova. Kod provedbe segregacije nije se na ovu okolnost uzeo baš nikakav obzir, pa je radi toga dioba po polovici novčane vrijednosti skroz manjkava. Već je bilo spomenuto, da proračunani redoviti prihod drva za sve šume Brodske krajiške pukovnije ne može potrajno da podmiri sve potrebe na građevnom i ogrijevnom drvetu za pukovnijsku upravu, za graničarske općine i za graničarske zadruge i obitelji. Stvarni je manjak u rečenom pregledu bio iskazan sa 28.000 kub. hvati. Krasni su to izgledi za kućanstvo imovne općine, koja bi morala još iz okljaštrene polovice šuma podmiriti sve svoje pravoužitničke potrebe, javne daće i t. d. Ovo je prvi uzrok, s kojeg je krivulja života imovne općine počela nagi» da pada, čim su se prastare hrastove šume primakle svojem iscrpljenju. Ovoj činjenici o nedovoljnoj dotaciji šumskom površinom pridružila se još i velika abnormalnost u dobnim razredima sastoiina. Imovna općina dobila je pretežno sästojine najstarijeg dobnog razreda, t. j . šume zapravo oko dvjesta i više godina stare. Nešto manje dobila je šuma najmlađeg dobnog razreda i tek vrlo malo srednjedobnih šuma. Isprva se pokušalo potrajno gospodarenje uz visoki uzgoj i stogodišnju ophodnju, no već za kratko vrijeme moralo se prijeći na čisto financijalno gospodarenje sa pospješenim iskorišćavanjem prastarih hrastika i na s tim skopčano stvaranje glavnice. Uz nedostatnu šumsku površinu bila je abnormalnost u dobi sastojina drugi razlog, s kojeg je imovna općina počela hramati. I sama priroda kao da se urotila protiv Brodske imovne općine. Oblak svakovrsnih šumskih štetnika slegao se na njezine šume. Statistički pregled za ove šume od g. 1865. navodi samo gusjenice od zlatokraja, veliku hrastovu strižibubu i malu hrastovu mušicu. Razlog će tome biti, što se u krajiškim šumama sjeklo prebornom sječom, pa je u njima bilo na pretek skloništa i ležišta za prirodno šumsko redarstvo, za korisne ptičice i mnogobrojne šišmiše. Novije doba uvelo je oplodne i čiste sječe, pa danas već gotovo i nema prastarih stabala sa dupljima i šupljinama. Nestalo je tako stanova za prirodno redarstvo i stoga je iz naših šuma nestalo te važne šumske policije, gamad pak svakovrsna, kao što je gubar, kukavičji suznik, zlatokraj, razmnožila se u katastrofalnim količinama. Kad se još ovoj vojsci pridružila zlosretna medljika, podzoliranje tla i jake odvodnje, počeše naši hrastici silno stradavati. Ginulo je staro, ginulo i srednjedobno hrašće, a i nejaki pomladak. Radi ove zaraze morala se gospodarstvena osnova od g. 1894/95. napustiti i sastaviti sasvim nova. Sa ovim se je poslom započelo već g. 1922., ali se je radi kupovanja vlastelinskih šuma i s time skopčanih poslova sama izvedba nešto zavukla. Goleme su štete, što ih je ova zaraza nanijela šumama Brodske imovne općine. Uzdrmala je i sam njezin temelj. 234 |