DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1937 str. 9 <-- 9 --> PDF |
r-±i..VT+?-±f*yM 9) To su bitno drugačiji izrazi nego što su izrazi 3) i 4). Ako je na pr. s = 100 m, L = 1000 m, davale bi formule 3) i 4) u opisanom slučaju za punih 59% manje nego formula 9). U procentima (p) izražena razlika između formule 9) s jedne i formula 3) i 4) s druge strane iznosi: . 1 . 1 m ,— m . 2 n ç ± . *, ´ » ,g , , 100 P = m — sn V 2 ^ . Q 1— — \ioo 10) V l + ~ ^ 2 Taj p ovisi samo o faktoru n. Što je veći ., to je lošija primjena izraza 3) i 4) u konkretnom slučaju. Izraz 10) daje za razne n slijedeće vrijednosti : n => 2 4 10 20 50 p == 29 42 59 70 80 Kod većeg n možemo formulu 9) i aproksimirati, tako da iznos — pod korjenom zanemarimo, pa dobivamo: Izraz 11) daje u poređenju sa formulom 9) premalene rezultate i to, ako je n = 4, n = 10 i n = 20 redom za 29%, 18% i 9% premalo. Ako je uzeto više veznih azimuta (t > 2), onda se formula 8) može kod većeg n aproksimirati ovako: = ± _.._ L 12) Sama ta formula pokazuje, kako se ." smanjuje sa povećanjem broja veznih azimuta (t). Kad bolje pogledamo formule 11) i 12), vidimo, da se aproksimacije sastoje zapravo u tome, što je ispušten upliv pogrešaka u azimutima unutar vlaka, a ostao je samo upliv pogrešaka orijentacije. Sve to važi za još neizravnani vlak. Ako ga izravnamo t. j. završno odstupanje podijelimo na pojedine koordinatne razlike proporcionalno dužinama stranica, onda će poslije izravnanja biti — kako je već rečeno — najveća pogreška vjerojatno u sredini vlaka. Pitanje, koje onda nastaje, jeste: da li se izravnavanjem potpuno poništava upliv orijentacione pogreške ^ ili ne. Ako se poništava, važe za srednju transverzalnu pogrešku q srednje točke vlaka poslije izravnanja izrazi .), a ako se ne poništava, onda moramo opet da izvedemo odgovarajuće druge formule. 171 |