DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1937 str. 7 <-- 7 --> PDF |
cionih vlakova. Račun visina može se kod nivelacije naprosto da veže samo na točku A i da se završi na točku B bez ikakove daljnje orijentacije. Kod katastra se za busolne vlakove računaju koordinate analogno kao i za vlakove, koji se mjere teodolitom. Orijentacioni kut a je razlika između smjernog kuta (nagiba) v zadane (fiksne) stranice i izmjerenog magnetskog azimuta . te stranice. Dakle na pr. prema slici 1): ., = 1>.. — ... ; ^2 = VBQ — .-BQ . Kad bi još bilo veze prema daljnjim fiksnim točkama, izračunale bi se analogno još i daljnje vrijednosti za <* Kao definitivna vrijednost uzima se aritmetička sredina t. j. : ôi+ Ô2 + ..ôt , Ako izmjerene azimute pojedinih stranica u vlaku označimo sa /*n ft- Pm onda se smjerni kutevi za te stranice u zadanom koordinatnom sustavu izračunaju tako, da se orijentacioni kut a doda izmjerenim magn. azimutima /* pojedinih stranica, dakle: *i´ — fh + <5 ^2 = Ma + â S tim smjernim kutevima (nagibima) računaju se koordinatne razlike između uzastopnih točaka i onda koordinate. Pretpostavimo, da su dužine bespogrešno izmjerene. Vlak neka je ispružen, a stranice jednako dugačke. Srednja pogreška mjerenih azimuta neka je m. Vezni azimuti također nisu bespogrešno izmjereni. Zbog jednostavnosti ćemo uzeti, da su i oni opterećeni istom srednjom pogreškom m kao i svi ostali izmjereni azimuti u vlaku. Ako na temelju izračunatih smjernih kuteva (nagiba) pojedinih stranica izračunamo koordinate svih točaka vlaka, dobit ćemo iz vlaka za točku B neke koordinate .. i %& koje će se razlikovati od zadanih .. i .. 169 |