DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1937 str. 6     <-- 6 -->        PDF

bespogrešnima. Odstupanja rastu s krajeva vlaka prema sredini. Točka
na sredini vlaka ima nakon izravnanja najveće vjerojatno odstupanje. Kod
ovako na oba kraja vezanog i izravnanog (izjednačenog) vlaka iznosi po
Jordan u srednje transverzalno odstupanje za središnju točku vlaka
upravo polovicu od 3) odnosno 4) t. j. :


Jorda n dolazi slijedećim izlaganjem iz izraza 4) do izraza 6).
Vezivati vlak na početku i na kraju i izravnati ga po spomenutoj metodi
znači isto, što i poligon mjeriti jedamput od jednog kraja do sredine, a
drugi put od drugog kraja do sredine, pa za položaj srednje točke uzeti
aritmetsku sredinu iz dobivenih položaja.3


Općenitiji način pisanja formule 6), t. j . za vlak sa nejednaki m
stranicama, bi bio:


2/=±*1^-V» 7)*


Hoćemo li i za 6) izračunati odgovarajuće kutn o skretanje Ä,
moramo uzeti u obzir, da je q linearno transverzalno odstupanje u sredini
vlaka. Dakle .´ je u tome slučaju:


\´~ i. — m


Vi L V»


To je isti izraz kao gore izraz 5) t. j . za slobodan vlak. Taj .´ ima
za jednu polovicu vlaka jedan, a za drugu polovicu drugi predznak. Tako
je onda sumarno skretanje . za čitavu dužinu vlaka nakon izravnanja
jednako nuli, što se je postiglo izravnavanjem.


II.
Obično nemamo posla sa slobodnim busolnim vladina, jer se vlaci
vežu kako na početku tako i na kraju. Neki autori uspoređuju busolne
sa nivelacionim vlacima, pa zbog te analogije da mora zakon za gomilanje
pogrešaka kod busolnih biti isti kao i kod nivelacionili vlakova. Da
li je to baš uvijek tako?


Za izmjeru i računanje busolnih vlakova uobičajen je i propisan
kod katastarskog premjeravanja (vidi Pravilnik o katastarskom premjeravanju
II dio, str. II, čl. 22—24 i str. 83, čl. 54) postupak, predočen u
slici 1.


Vlak neka je A — / — 2 . . . — B (si. 1). Za sve stranice izmjere
se magnetski azimuti. Ali za vezu se u točkama A i B mjere još i v e z n i
a z i m u t i prema daljnjim fiksnim točkama, na pr. u točki A prema P,
a u točki B prema Q. Dakle veza je tu nešto drugačija nego kod nlvela


3 Vidi Jordan, ibidem.


4 Dokaz vidi u narednom poglavlju.


168