DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1937 str. 56 <-- 56 --> PDF |
Rasprodajom tih knjiga povraćaju se u blagajnu udruženja sredstva za dalje efikasno podupiranje štampanja i izdavanje domaće naše stručne šumarske književnosti!!! ... Tajnik; Ing. Ante Premužić, v. r. KNJIŽEVNOST Ing. St. J. Nedeljković: GEODETSKA VEŽBANJA — Prvi deo — Instrumenti i terenski radovi. — Beograd 1936. Autor je redovan profesor Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u* Zemunu. U predgovoru knjige kaže: »Sa jedinom željom da slušaocima geodezije na Polj. šum. fakultetu pružim mogućnosti da se u jednom zgodnom i preglcdnom obliku upozuadu sa spravama i instrumentima za premeravauje, operacijama premeravanja i praviliiičkim propisima premeravanja, odlučio sam da Geodetska vežbanja . . . u ovom obliku izdam kao Prv i deo , pošto sleduju još tri dela, koji će obuhvatiti i ostalu potrebnu materiju.« Autor dakle izražava želju, da knjigom olakša svojim slušaocima studij geodezije. Ali postigao je zapravo mnogo više. Knjiga će naime odlično poslužiti ne samo slušačima šumarstva i poljoprivrede, već i svršenim i liže nj eri ma i to ne samo ovih dviju, već i ostalih — tehničkih — struka . Uvjeren sam, da će ju napose inženjeri šumarstva spremno primiti, jer ispunjava prazninu u našoj struci. Već po svome naslovu knjiga karakterizuje svoj sadržaj. Radi se o »vježba . j i-m a«, o uputama u praktiča n rad. Od teorije je dadeno samo ono, što je neophodno potrebno. Način prikazivanja je vrlo jasan, koncizan i jednostavan. Autor je poznati organizator novog katastarskog premjera. Po zakonu o katastru zemljišta od 1928 g. propisi Pravilnika o katastarskom premjeravanju su obavezni ne samo za katastarsko premjeravanje u užem smislu, već i za »omedavanje i snimanje državnih i drugih velikih kompleksa itd., kako bi se ti radovi mogli da upotrebe i za katastarske ciljeve.« Autor se je stoga pri izradi knjige služio ne samo iskustvom i radovima iz svoje dugogodišnje prakse, te domaćom i stranom literaturom, već i, kako u predgovoru kaže: »naročito propisima katastarskih pravilnika, za koje su vezani svi radovi premeravanja«. Knjiga obuhvata 282 strane normalnog oktav-formata sa 160 vrlo instruktivnih slika. Slike daju uz brojne primjere »Vježbanjima« znatnu jasnoću — plastiku. Cijena je knjizi vrlo umjerena (40.— din.). Papir je fin — bezdrvan. Knjiga će biti slušačima šumarstva koristan udžbenik , a šumarima vrijedan priručnik i podsjetnik. Uvjeren sam, da će biti želja svakoga, tko upozna prvi dio »Vježbanja«, da što skorije izađu i ostali dijelovi. Materija prvog dijela podijeljena je u 10 vježbanja, »koja svako za sebe čine jedan odeljak, a sva zajedno povezana daju jednu zaokruženu celinu. Podela je izvedena po vrsti gradiva kako bi se lako moglo naći što se traži, a izvedena je tako s obzirom na program vežbanja u toku letnjeg semestra.« 218 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1937 str. 57 <-- 57 --> PDF |
Evo sadržaj a pojedinih »vježbanja« : Prv o vježbanje . I. Obilježavanje općinske granice i međa ostalih zemljišta. — 1) Opis i obilježavanje opć. granice. 2) Oimeđavanje zemljišta — prije novog premjera i pri održavanju katastra: a) omeđavanje drž. šuma; b) omeđavanje parcela; c) parcela; d) kulture zemljišta. II. Obilježavanje svih vrsta točaka na terenu (trigonometrijske, poligonske, male točke, visinske točke — reperi. Topografski opis položaja sviju tih točaka.) III. Isticanje — signalisanje točaka. IV. Rekognosciranje, krokiranje i skiciranje terena. Drug o vježbanje . I. Obilježavanje pravaca na terenu. 1) Obilježavanje, kad se krajnje točke dogledaju i 2) kad se ne dogledaju. II. Mjerenje dužina direktnim putem. A) Sprave za mjerenje dužina. B) Postupak kod mjerenja dužina. 1) Mjerenje osnovice. 2) Mjerenje poligonskih strana: a) postupak pri mjerenju poligonskih strana; b) horizontalno mjerenje letvama; c) mjerenje poligonskih strana koso po terenu bez preloma i sa prelomima; d) zapisnik kod mjerenja pol. strana; e) redukcija koso mjerenih dužina na horizont; f) propisi za mjerenje pol. strana; g) granice dozvoljenih odstupanja. 3) Mjerenje apscisnih i ordinatnih odstojanja kosih odmeranja i frontova. 4) Tablica dozvoljenih odstupanja pri mjerenju poligonskih strana. 5) Obrazac br. 18 za mjerenje pol. strana, 6) Redukcija na horizont dužina mjerenih po terenu — obrazac 18a. Treć e vježbanje . I. Koordinatni sistemi. 1) Podjela na listove. II. Snimanje: 1) granice katastarskih općina; 2) mede parcela; 3) granice kultura; 4) saobraćajnih objekata; 5) voda, vodenih puteva i građevina na vodi; 6) zgrada; 7) gradskih utvrđenja i vojnih objekata; 8) ulica; 9) majdana i rudnika. 10) Unošenje ličnih podataka sopstvenika u skicu. 11) Spisak kuća. 12) Alfabetski spisak posjednika. III. Snimanje detalja o r t ogon aIn o m metodom. 1) Snimanje točke prema zadanoj liniji. 2) Sprave za obilježavanje pravih uglova. 3) Obilježavanje upravnih. 4) Ispitivanje kutnih zrcala i prizama i njihova rektifikacija. 5) Linijska mreža. 6) Pribor za snimanje detalja ortogonalnom metodom. 7) Sastav grupe za snimanje detalja ortogonalnom metodom. 8) Postupak pri snimanju na jednoj liniji. 9) Postupak pri snimanju, kad se apscisni razmaci mjere horizontalno. 10) Snimanje izoliranih parcela ortogonalno. četvrt o vježbanje . I. Stativ. II. Instrumenat (paikovanje instrumenta). III. Zavrtnjevi (vijci) za kretanje najvažnijih dijelova na instrumentu. IV. Ispitivanje i rektifikacija libela: a) dovođenje Iibeline osovine (glavne tangente na marku libele) u položaj okomit na osovinu alhidade (glavnu osovinu instrumenta) ; b) cjevasta jahača libela na okretnoj osi durbina; c) ispitivanje okomitosti osovine jahače libele na os alhidade; d) ispitivanje i rektifikacija centričke libele; e) slobodna libela. V. Primjena libele: a) "dovođenje jedne ravnine u horizontalan položaj; b) dovođenje alhidadine osovine u vertikalan položaj; c) dovođenje nivelmanske i tahimetrijske letve u vertikalan položaj pomoću centričke libele. Pet o vježbanje . I. Durbin kao instrumenat za mjerenje. II. Končanica (nitni križ) i dovođenje njezino na daljinu jasnog viđenja. III. Končamičina paralaksa, njeno konstatovanje i poništavanje. IV. Vizirauje. V. Čitanje na letvi. Šest o vježbanje . I. Limbus. II. Nontus. 1) Vrste noniusa; 2) Podatak noniusa; 3) Određivanje podatka. III. Mikroskop za čitanje na limbusu. 1) Kratak opis mikroskopa; 2) Mikroskop sa jednom niti u polju vida; 3) Mikroskop sa noniusom; 4) Mikroskop sa skalom crtica; 5) Mikroskop sa napravama za čitanja veće točnosti. Sedmo vježbanje. I. Instrumenti za mjerenje horizontalnih uglov a (kuteva) proizvoljne veličine. 1) Teodoliti; 2) Ispitivanje i rektifikacija teo 219 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1937 str. 58 <-- 58 --> PDF |
dolita; 3) Centrisanje instrumenta i dovođenje alhidađine osovine u vertikalan položaj; 4) Đusolni instrumenti. II. Mjerenje horizontalnih kuteva: a) prosta metoda mjerenja hor. kuteva; b) mjerenje ipo girusnoj metodi; c)) mjerenje po Schreiberovoj metodi. 2) Mjerenje uglova busolom. Osmo vježbanje. I Nivelmanski instrumenti/A) Nivelmanski instrumenti sa nepokretnim durbinom, 1) bez elevacionog vijka (zavrtnja) i 2) sa elevacionim zavrtnjem i njihova rektifikacija. B) Nivelmanski instrumenti sa pokret ni m durbinom . 1) Instrumenti i rektifikacija instrumenata sa pokretnim durbinom bez elevacionog zavrtnja, kod kojih je libela vezana za nosač. 2) Isti tip instrumenata, ali sa elevacionim vijkom. 3) Ispitivanje i rektifikacija nivelmanskih instrumenata sa pokretnim durbinom i prostom libelom vezanom za durbin, kad se na instrumentu nalazi elevacioni zavrtanj. 4) Durbin pokretan, libela reverziona, elevacionog zavrtnja nema. 5) Durbin pokretan, libela reverziona, instrumenat ima elevacioni zavrtanj. 6) Durbin pokretan, na njemu jahaća libela, instrumenat bez elev. zavrtnja. 7) Instrumenat kao pod 6) samo sa elev. vijkom. C) Specijalne vrste nivelmanskih instrumenata. II. Teodolit kao nivelmanski instrumenat. 1) Osposobljavanje teodolita za nivelanje sa prostom libelom na durbinu. 2) Osposobljavanje teodolita sa reverzionom libelom za nivelanje. III. Instrumenti za trigonometrijsko određivanje visina. IV. Sprave za određivanje visinskih razlika pomoću zračnog pritiska. 1) Barometri sa živom. 2) Aneroidi. Deveto vježbanje. I. Određivanje visina geometrijskim n i v e 1m a n om, 1) Definicija i opće odredbe. 2) Metode nivelanja. 3) Razni propisi pri vršenju nivelanja. 4) Granice dozvoljenih odstupanja kod nivelmanskih radova. 5) Nivelmanska mreža u gradovima i varošicama. 6) Slijepi nivelmanski vlaci. 7) Terenski radovi. 8) Držanje letve na reperu i veza nivelmana za reper. 9) Vođenje zapisnika i računske kontrole. Izvod iz tablica dozvoljenih odstupanja u zatvorenim poligonima odnosno umetnutim vlakovima. 10) Nivelanje s kraja. 11) Nivelanje i izravnanje nivelmana: a) nivelman između dviju točaka A i B, čije su nadmorske visine nepoznate; b) određivanje visinske razlike između dviju točaka, čije su nadmorske visine ranije određene; c) određivanje visinskih razlika za niz točaka, koje se nalaze umetnute između dviju točaka; određivanje visinskih razlika i nadmorskih visina za točke umetnute između dviju točaka, kad je za jednu poznata nadmorska visina; određivanje visinskih razlika za točke, koje su umetnute između dva repéra, za koje su zadane nadmorske visine, d) Nivelanje zatvorenog poligona. 12) Nivelma n površin a — detaljni nivelman: a) izvršenje detaljnog nivelmana rasutim točkama, b) izvršenje detaljnog nivelmana pomoću mreže kvadrata ili pravougaonika, c) izvršenje nivelmana profilima, d) izravnanje i računanje nadmorskih visina točaka detaljnog nivelmana. II. Određivanje visina trigonometrijskim putem. III. Određivanje visina barometrima . A) Barometrima sa živom. 1) Korekcija barometrijskog čitanja uslijed temperature. 2) Računanje visinskih razlika na osnovu određenih barometarskih stanja na barometru sa živom. 3) Računanje visinskih razlika između dviju točaka. 4) Upotreba i mjerenje visinskih razlika pomoću aneroida. 5) Jednadžba za određivanje barometarskog stanja aneroida. 6) Upoređenje aneroida i barometra sa živom. B) Mjerenje visina aneroidom. 1) Mjerenje visina pomoću dva aneroida: a) kad je jedan u stanici stalan, a drugi se prenosi od točke do točke i b) mjerenje visina aneroidom u etapama. 2) Mjerenje visina jednim aneroidom: a) kad je pritisak uzduha nepromijenjen, b) mjerenje intetpolovanjem između dviju točaka, čije su visine zadane. Deseto vježbanje. Snimanje detalja po.larnom metodom — tahim e t r i j s k i. 220 |