DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1937 str. 42 <-- 42 --> PDF |
tumu misiju. Stanje šumskoga gospodarstva Dravske banovine pokazuje, da to nije bilo bez uspjeha. I poglavlje o rasadnicima sadrži interesantne podatke. Rasadnici su bili od česti javni (banovinski, sreskih gospodarskih odbora, jugoslovenskog šumarsko « udruženja), a od česti nejavni (državne šumske uprave, vjersko-zakladnoga fonda i privatnika). Godine 1935. izvađeno je iz rasadnika preko 7,500.000 sadnica, koje su u najvećoj mjeri zasađene u Dravskoj banovini. Šumskoga je sjemena posijano u 1935. godini preko 3500 kg. Krajem 1935. površina rasadnika je iznosila preko 30.5 ha, u kojima je bilo oko 24,000.000 sadnica. Jedan je od najvažnijih zadataka općih upravnih vlasti skr b ok o pošini 1 ja van ja, bolje reći kontrola, da se sječine po šume za ´vremena. Da bi opće upravne vlasti imale potrebnu evidenciju o izvršenim radovima, šumarski organi na osnovu provjeravanja na liou mjesta sastavljaju iskaze o reviziji izvedenih pošumljavanja. Prema tim iskazima bilo je krajem 1934. god. u evidenciji za pošumljavanje 4.828 slučajeva u površini od preko 7.500 ha. U toku godine 1935. odrederto je novih 524 n površini od oko 600 ha. U toiku godine 1935. izvjesne su površine pošumljene, za druge je dana dozvola krčenja, tako da je krajem 1935. godine bilo u evidenciji za pošumljavanje 4.689 slučajeva u površini od 7.240 ha. Kaucija za osiguranje pošumljavanja iznosila je krajem 1935. god. 662.763.27 Din. Staranje o zaštiti prirode nalazi također svoje mjesto u radu šumarskoga odsjeka ove banske uprave. Oslonac je za to prije svega u zakonu o šumama, u zakonu o lovu pa u zakonu o zaštiti prirode. Istina, pošto je šumski posjed u rukama malih posjednika u najvećoj mjeri, nije zaštita prirode, po naravi same stvari, baš uvijek osigurana. U današnja teška vremena to je i razumljivo. Na velikim šum,skim posjedima lakše se čine žrtve u interesu općenitosti, a onda i za zaštitu prirodnih rijetkosti i ljepota. Zato na njima i nalazimo zaštićene prirodne ljepote i rijetkosti. Izdvojene su i zaštićene sastojine tipa prašume, zaštićeno je razno spomendrveće i naročita stabla rijetkih dimenzija (hrast, tisa); tresetišta su sa svojom karakterističnom florom također zaštićena. Obraća se pažnja i parkovima, u kojima ima naročito lijepih primjeraka raznih egzota. Izdvojeni su i prirodni parkovi sa rijetkim vrstama alpinske flore. Zaštićene su razne vrste bilja, a druge su opet preporučene naročitoj pažnji. U provođenju zakona o lovu uživa zaštitu 109 vrsta ptica pjevica. Osim toga banska uprava uzima u naročitu zaštitu za izvjesno vrijeme (do 1940, godine) i neke rijetke životinje (medvjeda, veliku ušaru); trajnu zaštitu uživa kozorog. Obraća se osobita pažnja čuvanju pećina, naročito njihovoj fauni. Sa potrebnim detaljima prikazane su lovn e prilik e u Dravskoj banovini. Tu nalazimo tačan popis iovišta po veličini, popis izručenih i općinskih lovišta. Nalazimo podatke o ograđenim i o rezervatnim lovištima, o zakupninama i o prihodu, što ga donosi lov. Neće biti bez interesa, ako ovdje napomenemo samo izvjesne podatke iz toga poglavlja. Krajem 1935. godine stanje lovišta po površini bilo je ovakovo: u površini od 115 do 200 ha bilo je 7 lovišta, u površini od 200 do 500 ha bilo je 137 lovišta, u površini od 500 do 1000 ha bilo je 60 lovišta, u površini sa više od 1000 ha bilo je 41 lovište. Zakupnina za općinska lovišta (bilo ih je 826 u ukupnoj površini od 1,394.906 ha) iznosila je 1,818.395 Din. Poprečna zakupnina po 1 ha bila je u 1935. godini 1.30 Din. U prošlim godinama bila je nešto viša: u 1934. god. 1.62 Din; u 1933. god. 1.73 Din. Najniža je zakupnina bila u srezovima Novo Mesto (Din. 0.14), Gornji Grad (Din. 0.25), Černomelj (Din. 0.36), Šmarje (Din. 0.45), Krško (Din. 0.50), Metlika (Din. 0.58), a najveća u srezovima Kranj (Din. 3.98), Ljubljana (Din. 3.45), Radovljica (Din. 3.49). 204 |