DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1937 str. 42     <-- 42 -->        PDF

tumu misiju. Stanje šumskoga gospodarstva Dravske banovine pokazuje, da to nije
bilo bez uspjeha.


I poglavlje o rasadnicima sadrži interesantne podatke. Rasadnici su
bili od česti javni (banovinski, sreskih gospodarskih odbora, jugoslovenskog šumarsko
« udruženja), a od česti nejavni (državne šumske uprave, vjersko-zakladnoga fonda
i privatnika).


Godine 1935. izvađeno je iz rasadnika preko 7,500.000 sadnica, koje su u najvećoj
mjeri zasađene u Dravskoj banovini. Šumskoga je sjemena posijano u 1935.
godini preko 3500 kg. Krajem 1935. površina rasadnika je iznosila preko 30.5 ha, u
kojima je bilo oko 24,000.000 sadnica.


Jedan je od najvažnijih zadataka općih upravnih vlasti skr b ok o pošini 1
ja van ja, bolje reći kontrola, da se sječine po šume za ´vremena.
Da bi opće upravne vlasti imale potrebnu evidenciju o izvršenim radovima, šumarski
organi na osnovu provjeravanja na liou mjesta sastavljaju iskaze o reviziji izvedenih
pošumljavanja. Prema tim iskazima bilo je krajem 1934. god. u evidenciji za pošumljavanje
4.828 slučajeva u površini od preko 7.500 ha. U toku godine 1935. odrederto je
novih 524 n površini od oko 600 ha. U toiku godine 1935. izvjesne su površine pošumljene,
za druge je dana dozvola krčenja, tako da je krajem 1935. godine bilo u
evidenciji za pošumljavanje 4.689 slučajeva u površini od 7.240 ha. Kaucija za osiguranje
pošumljavanja iznosila je krajem 1935. god. 662.763.27 Din.


Staranje o zaštiti prirode nalazi također svoje mjesto u radu šumarskoga
odsjeka ove banske uprave. Oslonac je za to prije svega u zakonu o šumama,
u zakonu o lovu pa u zakonu o zaštiti prirode. Istina, pošto je šumski posjed u rukama
malih posjednika u najvećoj mjeri, nije zaštita prirode, po naravi same stvari,
baš uvijek osigurana. U današnja teška vremena to je i razumljivo. Na velikim šum,skim
posjedima lakše se čine žrtve u interesu općenitosti, a onda i za zaštitu prirodnih
rijetkosti i ljepota. Zato na njima i nalazimo zaštićene prirodne ljepote i rijetkosti.


Izdvojene su i zaštićene sastojine tipa prašume, zaštićeno je razno spomendrveće
i naročita stabla rijetkih dimenzija (hrast, tisa); tresetišta su sa svojom karakterističnom
florom također zaštićena. Obraća se pažnja i parkovima, u kojima ima
naročito lijepih primjeraka raznih egzota. Izdvojeni su i prirodni parkovi sa rijetkim
vrstama alpinske flore. Zaštićene su razne vrste bilja, a druge su opet preporučene
naročitoj pažnji.


U provođenju zakona o lovu uživa zaštitu 109 vrsta ptica pjevica. Osim toga
banska uprava uzima u naročitu zaštitu za izvjesno vrijeme (do 1940, godine) i neke
rijetke životinje (medvjeda, veliku ušaru); trajnu zaštitu uživa kozorog. Obraća se
osobita pažnja čuvanju pećina, naročito njihovoj fauni.


Sa potrebnim detaljima prikazane su lovn e prilik e u Dravskoj banovini.
Tu nalazimo tačan popis iovišta po veličini, popis izručenih i općinskih lovišta. Nalazimo
podatke o ograđenim i o rezervatnim lovištima, o zakupninama i o prihodu, što
ga donosi lov. Neće biti bez interesa, ako ovdje napomenemo samo izvjesne podatke
iz toga poglavlja.


Krajem 1935. godine stanje lovišta po površini bilo je ovakovo: u površini od
115 do 200 ha bilo je 7 lovišta, u površini od 200 do 500 ha bilo je 137 lovišta, u površini
od 500 do 1000 ha bilo je 60 lovišta, u površini sa više od 1000 ha bilo je 41
lovište.


Zakupnina za općinska lovišta (bilo ih je 826 u ukupnoj površini od 1,394.906 ha)
iznosila je 1,818.395 Din. Poprečna zakupnina po 1 ha bila je u 1935. godini 1.30 Din.
U prošlim godinama bila je nešto viša: u 1934. god. 1.62 Din; u 1933. god. 1.73 Din.
Najniža je zakupnina bila u srezovima Novo Mesto (Din. 0.14), Gornji Grad (Din. 0.25),
Černomelj (Din. 0.36), Šmarje (Din. 0.45), Krško (Din. 0.50), Metlika (Din. 0.58), a
najveća u srezovima Kranj (Din. 3.98), Ljubljana (Din. 3.45), Radovljica (Din. 3.49).


204