DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1937 str. 41     <-- 41 -->        PDF

Iz podataka o šumskim požarima vidimo, da ih je bilo u svemu 54, ali
štete nisu bile većega zamašaja.


Naročitu pažnju obraća izvještaj štetama od divljači i to poglavito štetama
od jelena (na kanadskoj topoli naročito), onda štetama od srna (na duglaziji, pa u
smrčevim i jelovim mladim sastojinama).


Upravne vlasti mnogo preduzimaju da se štete od ins e ka ta spriječe
odnosno da se suzbiju već u prvom početku. Oslanjajući se na zakonske odredbe poveden
je kazneni postupak protiv š´umoposj>edniika, koji se ne pridržavaju zakonskih
odredaba. U godini 1935. zapaženi su u šumama Dravske banovine razni štetni insekti:
Nematus abietum Htg, Tortrix murinana Hb, Tortrix viridana L., Pezzotettix alpinus
Koll. var. collina Brunn, Ips typographus L., ürapholita tedella Clerck, Coleophora
laricella Hb, Porthesia chrysorrhoea L., Metallites mollis Qcrm., Hylobius abietis L.,
Gryllotalpa vulgaris L., Melolontha vulgaris L.


Šumarsko osoblje opće uprave ima dužnost da budno pazi na izvršivanje zakonskih
propisa, koji govore o šumi i o šumskom gospodarstvu uopće, odnosno ima
da se stara, kako se ne bi vršile radnje, koje se protive pozitivnim zakonskim odredbama.
Da bi moglo osoblje udovoljavati svojim dužnostima, treba da što detaljnije
pozna svoje područje. Na osnovu svojih zapažanja šumarsko osoblje opće uprave čini
dvovrsne prijedloge :


1. prijedlozi za pokretanje kaznenog .postupka protiv onih, koji su se ogriješili
o zakonske odredbe, koje su na snazi;
2. prijedlozi šumarsko-tehničke prirode, da se unaprijedi šumsko gospodarstvo.
Nisu bez interesa bliži navodi o jednima i o drugima.
Krajem godine 1934. bilo je 349 neriješenih prijedloga o pokretanju kaznenoga
postupka. U toku 1935. nabralo ih se u banovini novih 591, svega dakle 940. Opće
upravne vlasti riješile su u toku godine 915 slučajeva, pa je prema tome krajem 1935.
godine ostalo svega 25 neriješenih predmeta ove vrste.


Krajem godine 1934. bilo je 27 prijedloga šumarsko-tehničke prirode. U toku
godine 1935- priraslo je novih 4.714. U godini 1935. riješeno je 4653, a ostalo je neriješeno
svega 89 predmeta.


Vidi se velika aktivnost šumarskih organa naročito u predlaganju brojnih
šumsko-gospodarskili mjera za unapređivanje šumarstva, a vidi se i velika ckspeditivnost
općih upravnih vlasti u rješavanju svih prijedloga za unapređivanje šumskoga
gospodarstva.


Nije bez interesa da navedemo, u kome su se pravcu kretali prijedlozi šumarskih
organa. Pokušaćemo da ih ovako skupimo:


1. Davanje šumskih sadnica po sniženoj cijeni i besplatno; izvršivanje odredaba
o pošumljavanju, o ponavljanju pošumljavanja i o kompletiranju; brisanje uspjelih
pošumljavanja iz evidencije o reviziji ikultura, koje je vlast odredila; odredbe o kauciji
za pošumljavanje; uplata kaucije; odredbe o čišćenju smrčevih kultura, o čišćenju
sječina; prijedlozi o pošumljavanju na dječji dan; predračuni i obračuni šumskih
rasadnika.
2. Zabrana paše uopće; zabrane paše koza; zabrana pobiranja prostirke.
3. Sprečavanje šumskih požara, upute o gašenju požara, čišćenje pojasa uz željezničku
prugu.
4. Tamanjenje štetnih insekata, naročito potkornjaka; sječa snjegoloma i vjetroloma
i objeljivanje posječenog materijala.
5. Prijave za sječu, dozvole za sječu, zabrana sječa, privremena obustava sječe,
prijedlog za sječu; gospodarske osnove i programi.
6. Zabrana kljaštrenja četinara. 11. d.
Bližega komentara ovome ne treba. Za sve grane šumarstva, gdjegod se je
osjetila potreba, šumarski organi opće upravne vlasti vršili su svoju eminentno kul


203