DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1937 str. 39     <-- 39 -->        PDF

Servitut ? u šumam a detaljno su izloženi prema stanju u pojedinim srezovima
i na pojedinim šumskim posjedima.
Krčenj e šuma n 1935. godini bilo je u području banovine u 220 slučajeva,
a na površini od 233 ha.


Kako je šumski posjed u Dravskoj banovini upravo atomiziran, vrlo je teško
dati tačnije podatke o iskorišćavanj u šuma. No banska uprava ipak nastoji,
da dade što potpuniju sliku o tome.


Prema iznesenim podacima posječeno je u 1935. godini . . . 2,550.000 m3
od toga tvrdoga drveta oko ..... . 1,384.000 m3
mekoga drveta oko 1,166.000 nr
Za tehničku upotrebu bilo je oko 900.000 m3
od toga tvrdog drveta 174.000 m3
mekoga 726.000 m3
Na drvo za ogrijev otpada 1,499.000 m3
od toga na tvrdo drvo 1,123.000 nr´
na meko 376.000 nr
Za ugalj je upotrebljeno 67.000 m3
od toga je bilo tvrdoga drveta 62.000 m3
mekoga 5.000 nr1
Otpadaka .. pilani i u šumi bilo je 84.000 m:i
od čega otpada na tvrdo drvo 25.000 m3
a na meko 59.000 m3


Materijal za tehničku upotrebu prerađivan je najčešće u šumi na trupce od 4,—
odnosno 4.05—4,20 m dužine. Mnogo se materijala izradilo u rudarsko drvo i u drvo
za celulozu. Ovršci i tanji materijal izrađen je u sitnu gradu. To je dalo povoda, da
se uvede kraći turnus u nekim starčevim i jelovim sastojinama. Božična drvca su
vadena najčešće iz gustih kultura. Bukovina je davala u najviše slučajeva materijal
za ogrijev, jer se zbog slabih cijena nije isplaćivalo ugljenisanje osim za domaću potrebu.
Od bagrema i pitomog kestenja proizvedeno je mnogo kolja za vinograd. Tvornice
tanina trošile su mnogo Ikestenovine.


Jasno je prikazana i otprem a drvet a suhozemnim putem. Interesantni su
podaci o splavarenju. Godine 1935. spušteno je 130 splavova, koji su odnijeli 59.463 ms
drveta. Najviše je splavova otpremljeno u Novi Sad, svega 136; u Beograd ih je
otpremljeno 79.


Navedene su i cijene za otpremu drveta. Tako se plaćalo za dvoprežni
voz 60—120 Din. dnevno; volovska je sprega stajala dnevno 50 — 70 — 90 Din.
Najčešće je prevoz drveta davan u akord.


O pilanama , kao najvažnijim postrojenjima za prerađivanje drveta, izneseni
su interesantni podaci. Na pilane je došlo u oblom oko 840.000 m3, od toga 174.000 m3
tvrdoga, a 660.000 nr´ mekoga drveta. Na pilanama se preradilo svega oko 621.000 ms


s


i to tvrdoga drveta oko 101.000 m3, mekoga oko 420.000 m.


Osim pilana važna su i druga postrojenja, koja prerađuju drvo: tvornice
parketa, tvornice pokućstva, preduzeća za izradu građevinskog materijala, za preradu
stolarske i kolarske robe, za preradu raznog oruđa; impregnacije; tvornice štapova
i metala; destilacija; tvornice pletarskih izrađevina i druge.


U proizvodnji, ikoja je vezana za šumu, zaslužuje pažnju i trušuic a sje men
a S. Staré-a u Mengešu.
U vezi sa krizom, koja je naročito zahvatila šumsku industriju, mnoga su preduzeća
ili trajno ili povremeno obustavila rad.


Od 1929. dolazi trgovina drvetom u sve teži položaj. Godine 1935. bilo
je stanje naročito teško. Od velikoga su utjecaja sankcije protiv Italije. U koliko ie
.prije sankcija i bilo zaključaka za izvoz, stradali su izvoznici prilikom klirinškog


201