DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1937 str. 36     <-- 36 -->        PDF

SAOPĆENJA


POVODOM IZVJEŠTAJA ODSJEKA ZA ŠUMARSTVO KRALJEV. BANSKE UPRAVE
DRAVSKE BANOVINE ZA GODINU 1935.*


Ne običajemo govoriti o službenim izvještajima. Oni služe redovno užoj službenoj
upotrebi. Javnost za njih najčešće malo zna. A u najviše slučajeva nije ai potrebno,
mnogo puta ni oportuno, da se pred širu javnost iznose detalji rada pojedinih nadleštava.
Naročito nije potrebno, da se iznose detalji, koji su u vezi sa redovnim odvijanjem
službenih poslova. Međutim mislim, da neću prekoračiti granice dopuštenoga,
ako se ovdje, i pored navedene konstatacije, osvrnem na jedan službeni izvještaj. A to
zbog toga, što sam predmet u najvećem svome dijelu zaslužuje punu pažnju i šire
javnosti, i ako se u mnogo slučajeva i izvještaj ove vrste shvaća kao službeni akt
unutrašnje administracije. Osim toga u ovom je izvještaju predmet razrađen na jednoj
široj osnovici, koja je isto toliko od interesa za naše najšire stručne krugove, kao i
za širu javnost uopće. Došao mi je ovih dana do ruku izvještaj šumarskoga
odsjeka banske uprave Dravske banovine za godinu 1935 i na
njega želim da se osvrnem.


Izvještaj o šumarskom poslovanju na teritoriji bilo koje banske uprave ima
nam dati sliku o svim momentima, koji su od utjecaja na šumu i na šumsko gospodarstvo
uopće. Iz njega treba da povučemo na kraju zaključak o radu, koji obuhvatamo
sa dvije riječi: šumsko gospodarstvo. On treba da nam dade obavještenja
o mnogobrojnim činiocima, koji utječu na život šume, treba da nam istakne i
sve pozitivne i sve negativne činioce, bez kojih se, uostalom, ne može zamisliti život
niti kojega organizma, pa ni šume. Šuma je široko otvoreno dobro, koje je teško
čuvati. Izvještaji banskih uprava treba da nam pokažu, kako se to široko otvoreno
dobro danas čuva u našoj zemlji, kad je šuma sa svojim proizvodima postala daleko
jači činilac pri rješavanju narodno-gospodarskih pitanja, nego je to bilo u mnogo
slučajeva ranije. Kako su kod nas, kao nigdje u Evropi, i stanisni odnosi, a onda i
biljno geografske prilike razmjerno veoma komplikovane, a kako je i socijalna struktura
narodna zasebna, izvještaji o šumarskim prilikama u banovinama mogu dati i
treba da dadu dobar prilog za poznavanje i unapređivanje opće privredne politike u
državi, činioci, koji su mnogo puta od presudnoga značaja za pojedine krajeve, jedva
mogu biti zapaženi iz središta državne administracije, bolje reći redovno teško mogu
biti zapaženi u onoj mjeri, ikoja je potrebna za brzo donošenje odluka. U banskim
upravama mnogo je lakše uočiti te činioce, brzo ih prostudirati i onako ih usmjeriti,
kako će najbolje odgovarati danim prilikama. Zbog toga dolaze mnogi dobri rezultati
od decentralizovanoga rada pretpostavivši, da su zadaci shvaćeni kako treba i da je
provedba u sposobnim rukama. Za to daje dokaze i ovaj izvještaj.


Šuma je naročito složen organizam. Imajući pred očima odnos između biljnih
zajednica na jednoj strani, a zemljišta, raznih organizama i atmosferskih činilaca na
drugoj, nije lako život šume ravnati. Naročito je složen odnos između šume kao cjeline
i čovjeka. S obzirom na strukturu društvenu, na potrebe čovječanstva i na stanje
nauke taj odnos iz dana u dan traži nove obzire, koje treba imati pred očima u gospodarenju
sa šumom, da se osigura život šume, a uz to da šumsko gospodarstvo, kao
izvor dobara, zadovolji svojoj zadaći.


Zakonske odredbe koje u izvjesnoj mjeri dopuštaju slobodu u šumskom gospodarstvu,
negdje više a negdje manje sputavaju vlasnika šume u raspolaganju sa šumom
i tako na kraju udaraju šumskom gospodarstvu značaj zajedničkoga dobra. Ono je


* Kraljevska Banska Uprava Dravske Banovine, Odsek za gozdarstvo — Letno
poročilo o gozdarstvu in lovu za leto 1935. (Strana 163, 21 tabela).
198




ŠUMARSKI LIST 4/1937 str. 37     <-- 37 -->        PDF

dakle u izvjesnoj mjeri iznad potreba i zahtjeva pojedinaca. Šuma je dobro, koje ne
treba ljudska zajednica samo danas, nego koje će čovječanstvo sigurno trebati i u buduće.
Može napredak tehnike potisnuti šumu odnosno umanjiti shvatanje o šumi kao
izvoru materijala za ogrjev i tehničkog materijala, ali je sigurno, da tehnika neće i
ne može potisnuti trajnu potrebu, da nam šuma daje nebrojena druga dobra, bez kojih
ne bi bilo moguće ni zamisliti normalan život čovječanstva.


Iz izvještaja banskih uprava treba da osjetimo b´ilo šume i šumskoga gospodar


stva na teritoriji banovine. Jasnu sliku, koja nam je potrebna, da možemo na osnovu


nje govoriti bilo o bogatstvu bilo o siromaštvu u pogledu šume, da možemo kousta


tovati napredak ili nazadak u šumskom gospodarstvu, teško možemo zamisliti bez


autentičnih podataka sa strane banskih uprava. U banskoj se upravi sastaju svi mo


menti, o kojima treba da vodi računa opća upravna vlast, a koji treba da u pravoj


slici pokažu sve, od čega zavisi život naroda, prije svega socijalni i gospodarski.


Izvještaj o prilikama u šumskom gospodarstvu sastavni je dio te slike.


U vezi ovih napomena obraćamo pažnju pomenutom izvještaju šumarskoga


otsjeka Dravske banovine.


Materija je ,u izvještaju razvrstana u 22 poglavlja:


1. Površina Dravske banovine, produktivna površina, šumska površina po katastru,
stvarna šumska površina, šume po kategoriji svojine; 11. šumski posjedi po
veličini; III. katastar šuma; IV. zaštitne šume; V. servituti u šumama; VI. krčenje
šuma; VII. iskorišćavanje šuma; VIII. štete u šumama; IX. prijedlozi šumarskoga
osoblja; X. šumski rasadnici; XI. pošumljavanjc; XII. zaštita prirode; XIII. stanje
šumarskoga osoblja; XIV. poslovanje šumarskoga osoblja uopće; XV. privremena
državna uprava ekspropriranih šuma veleposjeda; XVI. državna niža šumarska škola u
Mariboru; XVII. izvadak iz lovnoga katastra; XVIII. lovačko osoblje; XIX. lovne
karte; XX. ulovljena divljač; XXI. banovinski lovački fond; XXII. lovne prilike.
´Prije nego se makar i samo ukratko usvrnem na izvjesna poglavlja ovoga


izvještaja, napominjem, da je u uvodu istaknuto jasno i određeno shvatanje šumarskoga


odsjeka o zadacima odnosno o poslovanju, koje šumarski odsjek kao sastavni organ


opće uprave ima provoditi na svojoj teritoriji. Uzimajući za podlogu prije svega od


redbe zakona o šumama, zakona o lovu i zakona o banskoj upravi iz uvoda se jasno


vidi ovo:


Glavni je cilj poslovanja šumarskih organa opće uprave, da se osigura posto


janje šuma i da se po mogućnosti spriječi sve, što bi ugrozilo šumu i šumsko gospo


darstvo, da se podigne uzgajanje i njegovanje šuma i osigura na vrijeme pošumlja


vanje, da se unapređuje šumsko gospodarstvo i da se djeluje svim podesnim sred


stvima, kako bi se što više probudila i utvrdila u narodu odnosno u šumskih posjednika


ona pažnja i briga za šume i njihov opstanak, koja je potrebna u interesu općem,


državnom, u interesu općekulturnom, a onda i u privatnom interesu pojedinoga šumo


posjedniika.


Predstavnici državnoga nadzora — opće upravne vlasti — budno paze, da šumo


posjednici ne prekorače mogućnosti, koje im dopušta zakon u pogledu crpljenja koristi


iz šume; oni budno paze, da šumoposjednici izvršavaju sve što je normirano pozi


tivnim zakonskim odredbama u interesu šume, kako bi se na šumskom zemljištu osigu


rala što intenzivnija, kvantitativno i kvalitativno što bolja proizvodnja. Zadaci su


opće uprave u pogledu šumarstva zaista veoma delikatni. Sa radom na raznim po


dručjima socijalnoga i privrednoga života treba dovesti u sklad i rad

. gospodarstvu nastojeći pored toga, da
šumsko gospodarstvo što više donese i s obzirom
na potrebe i interese šumoposjednika i s obzirom na potrebe zemlje. Kako je
proizvodnja u šumskom gospodarstvu vezana na jednoj strani uz velik niz vegetacionih
perioda, sadržavajući u sebi sve osobine konzervativnosti, a kako je na drugoj strani
posjednik veoma često upućen da namakne novčana sredstva za razne životne potrebe,


199




ŠUMARSKI LIST 4/1937 str. 38     <-- 38 -->        PDF

nije lako pomiriti jedne i druge interese i održavati potrebnu ravnotežu, da se zadovolji
i principu o konzervativnosti šumskoga gospodarstva, a da se suviše ne ograničava
raspolaganje sa privatnom svojinom. Nije Jako upravo u današnje doba, pored
ostaloga, provoditi odredbe o brzom pošumljavanju, o ulaganju kapitala, koje ima
donijeti direktne koristi i za više decenija; nije lako u svakom slučaju održavati
proizvod n u, a mnogo puta i p r i h o d n u p o t r a j n o s t.


U provedbi brojnih obzira, koji su potrebni za održavanje i unapređivanje šumskoga
gospodarstva, opće upravne vlasti imaju vrlo teške i naporne zadatke.


Površina Dravske banovine iznosi 1,574.636 ha, od čega otpada na produktivno
zemljište 1,500.004 ha, a na neproduktivno 77.632 ha. Šumska je površina prema katastru
´bila 679.268 ha ili 45.28% od ukupne površine. Prema nalazu šumarskih referenata
bilo je šume 705.631 ha ili 47.17% od ukupne produktivne površine.


Kako je inače poznato, u Dravskoj banovini ima najviše malih šumoposjednika,
koji imaju ispod 5 ha šume. Onda dolaze posjednici, ikoji imaju do 10 pa do 50 ha
šume. Podaci o broju i veličini šumskih posjeda u ovoj banovini vrlo su interesantni,
pa ćemo ih ovdje navesti.


:ličina šum. posjeda Broj šumskih posjeda Ukupna površina
u ha u ha


0»— 100 138.690. 501.243
100— 200 167 23.691


200h- 300 55 13.283
300— 400 23. 7.749
400— 500 6 2.634
500— 600 7 3.878
6C0— 700 5 3.285
700.- 80O 7 5.355
800— 900 5 4.243
900— 1000 , 5 4.835
1000— 1500 13 16.441
1500— 2000 4 6.797
2000— 250O . 2 4.286
2500— 3000 1 2.670
....— 4000 5 17.233
4000— 5000 — —
90UO— 6000 — —
6000— 7000 1 6.583
7000— 8000 1 7.514
8000— 9000 1 8.482
9000—10000 — —
10000—15000 — —
više od 15000 2 39.066
Ukupno: 139.C0O, 679.268


U izvještaju se ističe, da je šumarsko osoblje u cilju što lakšega vršenja i službe
u kancelariji i službe na terenu u zimsko doba izradilo brojne priručne karte o šumskom
posjedu sa naznačenjem stalno i privremeno zaštitnih šuma. Tako je krajem
godine 1935. bilo izrađeno karata za 1292 kat. općine, a ostalo jöä da se izradi za 874
kat. općine. Detaljno se izlaže pitanje zaštitnih šuma s naročitim obzirom
na propise pravilnika o gospodarenju u njima. Prema tabelarnom iskazu bilo je u
Dravskoj banovini krajem 1935. godine izlučenih stalnih zaštitnih šuma u površini od
190.900,86 ha, a privremeno zaštitnih 2.675.76 ha.


200




ŠUMARSKI LIST 4/1937 str. 39     <-- 39 -->        PDF

Servitut ? u šumam a detaljno su izloženi prema stanju u pojedinim srezovima
i na pojedinim šumskim posjedima.
Krčenj e šuma n 1935. godini bilo je u području banovine u 220 slučajeva,
a na površini od 233 ha.


Kako je šumski posjed u Dravskoj banovini upravo atomiziran, vrlo je teško
dati tačnije podatke o iskorišćavanj u šuma. No banska uprava ipak nastoji,
da dade što potpuniju sliku o tome.


Prema iznesenim podacima posječeno je u 1935. godini . . . 2,550.000 m3
od toga tvrdoga drveta oko ..... . 1,384.000 m3
mekoga drveta oko 1,166.000 nr
Za tehničku upotrebu bilo je oko 900.000 m3
od toga tvrdog drveta 174.000 m3
mekoga 726.000 m3
Na drvo za ogrijev otpada 1,499.000 m3
od toga na tvrdo drvo 1,123.000 nr´
na meko 376.000 nr
Za ugalj je upotrebljeno 67.000 m3
od toga je bilo tvrdoga drveta 62.000 m3
mekoga 5.000 nr1
Otpadaka .. pilani i u šumi bilo je 84.000 m:i
od čega otpada na tvrdo drvo 25.000 m3
a na meko 59.000 m3


Materijal za tehničku upotrebu prerađivan je najčešće u šumi na trupce od 4,—
odnosno 4.05—4,20 m dužine. Mnogo se materijala izradilo u rudarsko drvo i u drvo
za celulozu. Ovršci i tanji materijal izrađen je u sitnu gradu. To je dalo povoda, da
se uvede kraći turnus u nekim starčevim i jelovim sastojinama. Božična drvca su
vadena najčešće iz gustih kultura. Bukovina je davala u najviše slučajeva materijal
za ogrijev, jer se zbog slabih cijena nije isplaćivalo ugljenisanje osim za domaću potrebu.
Od bagrema i pitomog kestenja proizvedeno je mnogo kolja za vinograd. Tvornice
tanina trošile su mnogo Ikestenovine.


Jasno je prikazana i otprem a drvet a suhozemnim putem. Interesantni su
podaci o splavarenju. Godine 1935. spušteno je 130 splavova, koji su odnijeli 59.463 ms
drveta. Najviše je splavova otpremljeno u Novi Sad, svega 136; u Beograd ih je
otpremljeno 79.


Navedene su i cijene za otpremu drveta. Tako se plaćalo za dvoprežni
voz 60—120 Din. dnevno; volovska je sprega stajala dnevno 50 — 70 — 90 Din.
Najčešće je prevoz drveta davan u akord.


O pilanama , kao najvažnijim postrojenjima za prerađivanje drveta, izneseni
su interesantni podaci. Na pilane je došlo u oblom oko 840.000 m3, od toga 174.000 m3
tvrdoga, a 660.000 nr´ mekoga drveta. Na pilanama se preradilo svega oko 621.000 ms


s


i to tvrdoga drveta oko 101.000 m3, mekoga oko 420.000 m.


Osim pilana važna su i druga postrojenja, koja prerađuju drvo: tvornice
parketa, tvornice pokućstva, preduzeća za izradu građevinskog materijala, za preradu
stolarske i kolarske robe, za preradu raznog oruđa; impregnacije; tvornice štapova
i metala; destilacija; tvornice pletarskih izrađevina i druge.


U proizvodnji, ikoja je vezana za šumu, zaslužuje pažnju i trušuic a sje men
a S. Staré-a u Mengešu.
U vezi sa krizom, koja je naročito zahvatila šumsku industriju, mnoga su preduzeća
ili trajno ili povremeno obustavila rad.


Od 1929. dolazi trgovina drvetom u sve teži položaj. Godine 1935. bilo
je stanje naročito teško. Od velikoga su utjecaja sankcije protiv Italije. U koliko ie
.prije sankcija i bilo zaključaka za izvoz, stradali su izvoznici prilikom klirinškog


201




ŠUMARSKI LIST 4/1937 str. 40     <-- 40 -->        PDF

obračuna. Prilikom zaključenja posla izvoznici su računali sa kurzom lire od Din. 3.75
do Din. 3.60, a najmanje Din. 3.40. U toku ljeta je međutim izvoz iz Italije u našu
zemlju vrlo pao, pa je naglo porastao naš klirinški saldo prema Italiji. Uređivanje
klirinških potraživanja išlo je vrlo sporo. Kad su došle sankcije, u Italiji je zamrzio
potraživanje naših izvoznika u vrijednosti od trista miliiona dinara. Veliki su dio imali
izvoznici drveta iz Dravske banovine. Narodna banka isplaćuje potraživanja po kronološkom
redu računajući 3,15 Din. za liru. Izvoznici gube više, nego bi iznosio dobitak,
koji su mogli očekivati pri zaključku izvoza drveta.


Kako Italija sama podiže postrojenja za preradivanje drveta, odrazuje se to
prije svega u šumskom .gospodarstvu Dravske banovine. Tako u posljednje vrijeme
Talijani sami prerađuju bukovu oblovinu u testone i tavolete za palkovanje južnoga
voća. A to je od velikoga utjecaja baš na izvoz bukovoga drveta iz Dravske banovine.


Kriza na drvnom tržištu osjetljivo pogađa vlasnike šuma. Cijena je na panju,
ukoliko se uopće drvo može prodati, osjetljivo pala. Kako su u Dravskoj banovini u
najvećoj mjeri mali posjednici, zahvata kriza baš najšire narodne slojeve. Razumljivo
je, da je kriza naročito teško pogodila šumoposjednike u planinskim krajevima, koji
su glavni prihod crpli baš iz šuma, jer drugih izvora dobara i nemaju. Obična je pojava,
da su planinska naselja zbog toga zagazila duboko u dug.


U vezi krize na drvnom tržištu, a onda u vezi velikih poteškoća, u koje je zapao
mali slovenački šumoposjednik, izvještaj se s pravom osvrće na Uredbu o zaštiti
zemljoradnika i na Uredbu o olakšavanju zemljarine za poreznu godinu 1935, koje ne
vode računa o malim šumskim posjednicima.


Obavještenja, koja nam daje ovaj izvještaj o proizvodnim troškovima, o prodajnim
cijenama, o eksportu drveta, daju nam dokumentovane razloge za mnoga nastojanja,
koja su preduzimali zainteresovani krugovi iz Dravske banovine, da se omogući
što bolje unovčenje drveta.


Kako je Italija blizu, ona je u doba konjunkture glavni potrošač, pa se je izvozilo
u Italiju oko 80% drveta proizvedenog u Dravskoj Banovini. Međutim već i prije
sankcija bilo je poteškoća sa izvozom u Italiju. Dajući carinske i tarifne olakšice
Austriji, potisnulo je austrijsko drvo, naročito u sjevernoj i srednjoj Italiji, izvoz iz
Jugoslavije. Kako je u te krajeve Italije dolazilo baš drvo iz Dravske banovine, potiskivanje
sa talijanskoga tržišta pogodilo je šumoposjednike iz te Banovine.


Slučaj sa sankcijama protiv Italije još je više pogoršao stanje. Dok je drvarska
industrija iz drugih naših krajeva nalazila mogućnosti da unovči svoju proizvodnju na
drugim stranama (primjerice u prekomorskim državama, pa u Engleskoj), iz Dravske
banovine nije bilo mogućnosti za to, jer je izvoz kretao preko Sušaka i Splita, pa je
transport i suviše skup.


Da bi se moglo osigurati svjetsko tržište, ističe se potreba za ustanovljenje
Centralne organizacije, koja bi vodila kontrolu o izvozu.


U izvještaju nalazimo navode i o i s k o r i š ć a v a n j u n u z g r e d n i h proizvoda
iz šume. Iskorišćavala se je smrčeva kora za domaće potrebe po cijeni
od 16—40 Din. po 1U0 kg; iskorišćavalo se i nešto smole. Najviše se šumskog sjemenja
nabralo na Qorenskom. Gotovo svuda seljaci iskorišćavaju šumsku prostirku
za nastor i za đu´brenje. Šumska paša je važan činilac ´u narodnom gospodarstvu izuzevši
srezove ljubljanski, logaški, mariborski i sloveugradski. Narod izbije nešto koristi
pobirajući gljive, maline, jagode, borovnice, brusnice i razno ljekovito bilje.


Šumsk e štet e su raščlanjene prema njihovom uzročniku. Prvo su štete
od klimatskih činilaca, drugo od bilja i gljivica, treće od životinjskog svijeta (od
domaćih životinja, od divljači i od insekata), a četvrto od čovjeka.


Navodeći detaljne podatke o štetama, izvještaj navodi i mjere, koje se mogu
preduzeti, da se štete svedu na minimum.


202




ŠUMARSKI LIST 4/1937 str. 41     <-- 41 -->        PDF

Iz podataka o šumskim požarima vidimo, da ih je bilo u svemu 54, ali
štete nisu bile većega zamašaja.


Naročitu pažnju obraća izvještaj štetama od divljači i to poglavito štetama
od jelena (na kanadskoj topoli naročito), onda štetama od srna (na duglaziji, pa u
smrčevim i jelovim mladim sastojinama).


Upravne vlasti mnogo preduzimaju da se štete od ins e ka ta spriječe
odnosno da se suzbiju već u prvom početku. Oslanjajući se na zakonske odredbe poveden
je kazneni postupak protiv š´umoposj>edniika, koji se ne pridržavaju zakonskih
odredaba. U godini 1935. zapaženi su u šumama Dravske banovine razni štetni insekti:
Nematus abietum Htg, Tortrix murinana Hb, Tortrix viridana L., Pezzotettix alpinus
Koll. var. collina Brunn, Ips typographus L., ürapholita tedella Clerck, Coleophora
laricella Hb, Porthesia chrysorrhoea L., Metallites mollis Qcrm., Hylobius abietis L.,
Gryllotalpa vulgaris L., Melolontha vulgaris L.


Šumarsko osoblje opće uprave ima dužnost da budno pazi na izvršivanje zakonskih
propisa, koji govore o šumi i o šumskom gospodarstvu uopće, odnosno ima
da se stara, kako se ne bi vršile radnje, koje se protive pozitivnim zakonskim odredbama.
Da bi moglo osoblje udovoljavati svojim dužnostima, treba da što detaljnije
pozna svoje područje. Na osnovu svojih zapažanja šumarsko osoblje opće uprave čini
dvovrsne prijedloge :


1. prijedlozi za pokretanje kaznenog .postupka protiv onih, koji su se ogriješili
o zakonske odredbe, koje su na snazi;
2. prijedlozi šumarsko-tehničke prirode, da se unaprijedi šumsko gospodarstvo.
Nisu bez interesa bliži navodi o jednima i o drugima.
Krajem godine 1934. bilo je 349 neriješenih prijedloga o pokretanju kaznenoga
postupka. U toku 1935. nabralo ih se u banovini novih 591, svega dakle 940. Opće
upravne vlasti riješile su u toku godine 915 slučajeva, pa je prema tome krajem 1935.
godine ostalo svega 25 neriješenih predmeta ove vrste.


Krajem godine 1934. bilo je 27 prijedloga šumarsko-tehničke prirode. U toku
godine 1935- priraslo je novih 4.714. U godini 1935. riješeno je 4653, a ostalo je neriješeno
svega 89 predmeta.


Vidi se velika aktivnost šumarskih organa naročito u predlaganju brojnih
šumsko-gospodarskili mjera za unapređivanje šumarstva, a vidi se i velika ckspeditivnost
općih upravnih vlasti u rješavanju svih prijedloga za unapređivanje šumskoga
gospodarstva.


Nije bez interesa da navedemo, u kome su se pravcu kretali prijedlozi šumarskih
organa. Pokušaćemo da ih ovako skupimo:


1. Davanje šumskih sadnica po sniženoj cijeni i besplatno; izvršivanje odredaba
o pošumljavanju, o ponavljanju pošumljavanja i o kompletiranju; brisanje uspjelih
pošumljavanja iz evidencije o reviziji ikultura, koje je vlast odredila; odredbe o kauciji
za pošumljavanje; uplata kaucije; odredbe o čišćenju smrčevih kultura, o čišćenju
sječina; prijedlozi o pošumljavanju na dječji dan; predračuni i obračuni šumskih
rasadnika.
2. Zabrana paše uopće; zabrane paše koza; zabrana pobiranja prostirke.
3. Sprečavanje šumskih požara, upute o gašenju požara, čišćenje pojasa uz željezničku
prugu.
4. Tamanjenje štetnih insekata, naročito potkornjaka; sječa snjegoloma i vjetroloma
i objeljivanje posječenog materijala.
5. Prijave za sječu, dozvole za sječu, zabrana sječa, privremena obustava sječe,
prijedlog za sječu; gospodarske osnove i programi.
6. Zabrana kljaštrenja četinara. 11. d.
Bližega komentara ovome ne treba. Za sve grane šumarstva, gdjegod se je
osjetila potreba, šumarski organi opće upravne vlasti vršili su svoju eminentno kul


203




ŠUMARSKI LIST 4/1937 str. 42     <-- 42 -->        PDF

tumu misiju. Stanje šumskoga gospodarstva Dravske banovine pokazuje, da to nije
bilo bez uspjeha.


I poglavlje o rasadnicima sadrži interesantne podatke. Rasadnici su
bili od česti javni (banovinski, sreskih gospodarskih odbora, jugoslovenskog šumarsko
« udruženja), a od česti nejavni (državne šumske uprave, vjersko-zakladnoga fonda
i privatnika).


Godine 1935. izvađeno je iz rasadnika preko 7,500.000 sadnica, koje su u najvećoj
mjeri zasađene u Dravskoj banovini. Šumskoga je sjemena posijano u 1935.
godini preko 3500 kg. Krajem 1935. površina rasadnika je iznosila preko 30.5 ha, u
kojima je bilo oko 24,000.000 sadnica.


Jedan je od najvažnijih zadataka općih upravnih vlasti skr b ok o pošini 1
ja van ja, bolje reći kontrola, da se sječine po šume za ´vremena.
Da bi opće upravne vlasti imale potrebnu evidenciju o izvršenim radovima, šumarski
organi na osnovu provjeravanja na liou mjesta sastavljaju iskaze o reviziji izvedenih
pošumljavanja. Prema tim iskazima bilo je krajem 1934. god. u evidenciji za pošumljavanje
4.828 slučajeva u površini od preko 7.500 ha. U toku godine 1935. odrederto je
novih 524 n površini od oko 600 ha. U toiku godine 1935. izvjesne su površine pošumljene,
za druge je dana dozvola krčenja, tako da je krajem 1935. godine bilo u
evidenciji za pošumljavanje 4.689 slučajeva u površini od 7.240 ha. Kaucija za osiguranje
pošumljavanja iznosila je krajem 1935. god. 662.763.27 Din.


Staranje o zaštiti prirode nalazi također svoje mjesto u radu šumarskoga
odsjeka ove banske uprave. Oslonac je za to prije svega u zakonu o šumama,
u zakonu o lovu pa u zakonu o zaštiti prirode. Istina, pošto je šumski posjed u rukama
malih posjednika u najvećoj mjeri, nije zaštita prirode, po naravi same stvari,
baš uvijek osigurana. U današnja teška vremena to je i razumljivo. Na velikim šum,skim
posjedima lakše se čine žrtve u interesu općenitosti, a onda i za zaštitu prirodnih
rijetkosti i ljepota. Zato na njima i nalazimo zaštićene prirodne ljepote i rijetkosti.


Izdvojene su i zaštićene sastojine tipa prašume, zaštićeno je razno spomendrveće
i naročita stabla rijetkih dimenzija (hrast, tisa); tresetišta su sa svojom karakterističnom
florom također zaštićena. Obraća se pažnja i parkovima, u kojima ima
naročito lijepih primjeraka raznih egzota. Izdvojeni su i prirodni parkovi sa rijetkim
vrstama alpinske flore. Zaštićene su razne vrste bilja, a druge su opet preporučene
naročitoj pažnji.


U provođenju zakona o lovu uživa zaštitu 109 vrsta ptica pjevica. Osim toga
banska uprava uzima u naročitu zaštitu za izvjesno vrijeme (do 1940, godine) i neke
rijetke životinje (medvjeda, veliku ušaru); trajnu zaštitu uživa kozorog. Obraća se
osobita pažnja čuvanju pećina, naročito njihovoj fauni.


Sa potrebnim detaljima prikazane su lovn e prilik e u Dravskoj banovini.
Tu nalazimo tačan popis iovišta po veličini, popis izručenih i općinskih lovišta. Nalazimo
podatke o ograđenim i o rezervatnim lovištima, o zakupninama i o prihodu, što
ga donosi lov. Neće biti bez interesa, ako ovdje napomenemo samo izvjesne podatke
iz toga poglavlja.


Krajem 1935. godine stanje lovišta po površini bilo je ovakovo: u površini od
115 do 200 ha bilo je 7 lovišta, u površini od 200 do 500 ha bilo je 137 lovišta, u površini
od 500 do 1000 ha bilo je 60 lovišta, u površini sa više od 1000 ha bilo je 41
lovište.


Zakupnina za općinska lovišta (bilo ih je 826 u ukupnoj površini od 1,394.906 ha)
iznosila je 1,818.395 Din. Poprečna zakupnina po 1 ha bila je u 1935. godini 1.30 Din.
U prošlim godinama bila je nešto viša: u 1934. god. 1.62 Din; u 1933. god. 1.73 Din.
Najniža je zakupnina bila u srezovima Novo Mesto (Din. 0.14), Gornji Grad (Din. 0.25),
Černomelj (Din. 0.36), Šmarje (Din. 0.45), Krško (Din. 0.50), Metlika (Din. 0.58), a
najveća u srezovima Kranj (Din. 3.98), Ljubljana (Din. 3.45), Radovljica (Din. 3.49).


204




ŠUMARSKI LIST 4/1937 str. 43     <-- 43 -->        PDF

Banovinska dažbina za općinska lovišta iznosila je u 1935. godini oko 500.000
Din. Izdano je lovnih karata 5.122 i za njih je ušlo u državnu kasu 134.992.50 Din.,
dok je banovinska taksa iznosila 233.734. Din.


Podaci o broju ulovljene divljači, i ako (razumije se) ne mogu (biti potpuno tačni,
daju sliku o rezultatima lova. Dosta je napomenuti samo nekoliko podataka: 96 jelena
(sa košutama), 3606 srnjaka i srna, 401 divojaraca i divokoza, 32.212 zečeva, 225 velikih
tetrebova, 48 malih tetrebova, 10.170 fazana, 1.689 lještarki, oko 15.000 poljskih
jarebica, preko 2.1O0 lisica i t. d.


Lovna banovinska zaklada vrši svoje zadatke i iz nje se plaćaju nagrade za
ulovljene divlje svinje i vukove, potpore onima, čije su usjeve uništile divlje svinje,
potpora kinološkom savezu i tome slično.


Stanje lovišta je izneseno po srezovima. Dani su razlozi, zbog kojih su nekoja
lovišta slaba i istaknuto, što . trebalo provesti, da se prilike u lovištu poprave.


Razlozi, koji su utjecali na lovne prilike, nisu svuda isti. U jednom slučaju
utječu na lovne prilike prirodni činioci, specijalno klimatske prilike, a u drugom poglavito
organizacija lovuo-čuvarske službe. Interesantna je činjenica, da se u jednim
krajevima javlja divljač, koje ranije nije tamo bilo (kamenjarke), a da se iz drugih
srezova divljač povlači. Za budućnost je ovo svakako od važnosti ne «amo za lovca
i za unovčenje lovišta, nego i za svakoga, koji ima jačega interesa za prirodu i pojave
u njoj.


Sa gledišta šumarsko-političkoga naročito je interesantno poglavlje o osoblju.
Prema tome je na području Dravske banovine bilo u 1935. godini ovo šumarsko i
pomoćno osoblje:


1. Kod opće nprave 15 šum. inžinjera i 17 potšumara;
2. kod uprave državnih šuma 15 šum. inžinjera, 12 potšumara i 19 čuvara šuma.
3. kod komesara za agrarne operacije 1 šumarski inžinjer;
4. kod odsjeka za uređivanje bujica 6 šum. inžinjera;
5. kod uprave šuma imovne općine križevačke (Donja Lendava) 1 šum. inžinjer
i 7 čuvara šuma;
6. na privatnim šumarskim posjedima bilo je od 62 upravna činovnika 29 kvalifikovanih,
22 nekvalifikovana, a 11 ih je imalo kvalifikaciju za pomoćnu službu;
pomoćnih organa bilo je 47, a čuvara šuma 497. Prema tome je na privatnim šumskim
posjedima bilo šumarskoga osoblja u svemu 606.
Govoreći o raznolikoj službi, koju vrše šumarski organi opće uprave, treba istaći
i naročite osobine Dravske banovine u šumarskom pogledu. Od njih zavisi i raznolikost
posla. To je prije svega obilje samostalnih individualnih malih šumskih posjeda,
a onda blizina državne granice na tri strane, alpinski značaj najvećega dijela šume,
te vrlo razvijena drvna industrija.


Stručnu upravu u privatnim šumama nisu vršili sreski šumarski referenti, jer to
nije u skladu sa njihovim službenim dužnostima, šumarski referenti, međutim, izradili
su za male nadarbinske šumske posjede vrlo velik broj gospodarskih programa.


Zasebno je opterećenje za šumarski odsjek učešće u privremenoj državnoj upravi
ekspropriiranih šuma. Te poslove vrše organi šumarskoga odsjeka besplatno.


U radu sreskih šumarskih referenata naročito se ističe njihov kontakt i sa šumoposjednicima
i sa širokim narodnim slojevima. Taj kontakt dao je mogućnosti za
uspješan rad oko unapređivanja šumskoga gospodarstva uopće. Naročito se ističe
održavanje dječjega dana za p o š u m 1 j a v an j e, a onda održavanje
tečajeva i predavanja.


U pogledu uredovanja šumarskoga odsjeka ističe se, da je većina
akata bila takve prirode, te nije bilo priziva na Ministarstvo šuma i rudnika. Banska
uprava je u najviše slučajeva donosila konačno riješenje odnosno stranka je imala
pravo tužbe na Upravni sud.


I u literarnom pogledu nije bio šumarski odsjek pasivan. Šef šumarskog
odsjeka ing. Šivic u saradnji sa pravnim referentom Žnidaršićem pripremio je zbirku


205




ŠUMARSKI LIST 4/1937 str. 44     <-- 44 -->        PDF

propisa o lovu, koji su na snazi za dravsku banovinu.* »Kmetovalec« je donosio popularne
članke iz oblasti šumarstva. Tu je izašla »Pratika za gozdne posesnike« od Ing.
Novaka, a osim toga je Ing. Novak izdao i brošuru o radu na dječji dan.


Izvještaj sadrži i potanje obavještenje o radu niže šumarske škole u Mariboru
dajući potrebne sugestije za unapređivanje rada u njoj.


Izvještaj o radu šumarskog odsjeka Dravske banovine dragocjen je prilog za
upoznavanje gospodarskih prilika, ukoliko su one u vezi sa šumom i sa lovom. Na
osnovu temeljnoga poznavanja svih činilaca, koji su od utjecaja na ulogu šume u narodnom
životu, prije svega na osnovu prirodnih i socijalnih uslova, te zakonskih odredaba,
a pri tom imajući pred očima odnose šumskoga gospodarstva prema narodnom
životu, daje nam se u ovom izvještaju jasna slika o šumskom gospodarstvu kao neobično
važnoj privrednoj grani. Tu sliku možemo posmatrati sa gledišta opće uprave,
a onda i sa gledišta socijalno-ekonomskoga. I u jednom i u drugom slučaju ona je
potpuno jasna. Sa gledišta opće uprave i pored svih teškoća, koje nameće provođenje
administracije organima opće uprave, ovaj izvještaj svjedoči o uspjelim naporima
šumarskih organa, da se udovolji zakonskim odredbama, a onda i pofrebama narodnim.
Sa gledišta socijalno-ekonomskoga, koji je bezuvjetno od naročite važnosti, ovaj izvještaj
zaslužuje, da ga naročito istaknemo. Mali šumski posjed nije nimalo zahvalan
objekat za šumarske organe općili šumarskih vlasti, pa ni u onom slučaju, kad bi
stručnoga personala bilo na pretek i kad bi bile osigurane sve mogućnosti za vršenje
dužnosti, koje slijede iz nadležnosti općih upravnih vlasti. Samo provođenje šumarskopolittčkih
propisa (§ 5 do 45 zakona o šumama) traži u banovini, gdje ima 139.000
šumskih posjeda, medu njima 138.690 u površini ispod 100 ha, mnogo nastojanja,
mnogo rada, mnogo obazrivosti, a iznad svega mnogo savjesnosti. S jedne strane
interes vlasnika, koji želi da svoje momentane potrebe zadovolji što prije, a s druge
interes budućih pokoljenja, da se i njima osigura šumska proizvodnja u što većoj
mjeri, dolaze vrlo često negdje u veći, a negdje u manji sukob. Šumarski organi općih
upravnih vlasti bdiju nad tim, da ti sukobi ne budu od štete po šumu. Ovdje je to u
toliko važnije, što se bez šume ne može zamisliti narodni život, naročito život naroda
u Dravskoj banovini.


Skrb oko izvođenja potrebnih pošumljavanja, koja imaju osigurati prihode iz
šume u budućnosti, nalazi u ovome izvještaju svoje naročito mjesto. Čuvanje šume
kao glavnice svoje vrsti povlači se kroz cio izvještaj.


Kako od unovčenja proizvoda šume zavisi u mnogome život naroda u Dravskoj
banovini, nalazimo u izvještaju razloge, koji su utjecali, te prihodi nisu zadovoljavali
u 1935. godini. Ti razlozi nisu bili u gospodarenju sa šumom, nego od česti u prilikama,
koje su nametnute specijalnim odnosima u svijetu, a od česti u geografskom smještaju
banovine.


Kako je Dravska banovina — kao uostalom i druge banovine — u stvari ne
samo upravna samostalna jedinica, nego i u dobroj mjeri zasebna gospodarska cjelina,
u kojoj šuma dolazi na prvom mjestu, kao najvažniji privredni činilac, nalazimo u
izvještaju negdje direktno, a negdje indirektno označene puteve, ikojima bi trebalo ići
da se pomogne ova najvažnija privredna grana.


Nije bez interesa ovaj izvještaj ni s drugih gledišta i za praktičan rad i za
naučnog radnika, koji radi van Dravske banovine. Brojni autentični podaci o raznim
momentima u šumskom gospodarstvu daju s jedne strane obilan materijal za stvaranje
zaključaka, koji mogu biti od opće koristi, a s druge daju i inicijativu za podrobnije
razrađivanje ovoga ili onoga pitanja.


Ovaj izvještaj sadrži obilje tabela i raznovrsnih podataka. On služi na čast
šumarima Dravske banovine, na čelu sa šefom šumarskoga odseka ing. Šivicem.


Prof. Baien.


* Ova je zbirka izišla u oktobru 1936. Op. pisca.
206