DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1937 str. 36 <-- 36 --> PDF |
SAOPĆENJA POVODOM IZVJEŠTAJA ODSJEKA ZA ŠUMARSTVO KRALJEV. BANSKE UPRAVE DRAVSKE BANOVINE ZA GODINU 1935.* Ne običajemo govoriti o službenim izvještajima. Oni služe redovno užoj službenoj upotrebi. Javnost za njih najčešće malo zna. A u najviše slučajeva nije ai potrebno, mnogo puta ni oportuno, da se pred širu javnost iznose detalji rada pojedinih nadleštava. Naročito nije potrebno, da se iznose detalji, koji su u vezi sa redovnim odvijanjem službenih poslova. Međutim mislim, da neću prekoračiti granice dopuštenoga, ako se ovdje, i pored navedene konstatacije, osvrnem na jedan službeni izvještaj. A to zbog toga, što sam predmet u najvećem svome dijelu zaslužuje punu pažnju i šire javnosti, i ako se u mnogo slučajeva i izvještaj ove vrste shvaća kao službeni akt unutrašnje administracije. Osim toga u ovom je izvještaju predmet razrađen na jednoj široj osnovici, koja je isto toliko od interesa za naše najšire stručne krugove, kao i za širu javnost uopće. Došao mi je ovih dana do ruku izvještaj šumarskoga odsjeka banske uprave Dravske banovine za godinu 1935 i na njega želim da se osvrnem. Izvještaj o šumarskom poslovanju na teritoriji bilo koje banske uprave ima nam dati sliku o svim momentima, koji su od utjecaja na šumu i na šumsko gospodarstvo uopće. Iz njega treba da povučemo na kraju zaključak o radu, koji obuhvatamo sa dvije riječi: šumsko gospodarstvo. On treba da nam dade obavještenja o mnogobrojnim činiocima, koji utječu na život šume, treba da nam istakne i sve pozitivne i sve negativne činioce, bez kojih se, uostalom, ne može zamisliti život niti kojega organizma, pa ni šume. Šuma je široko otvoreno dobro, koje je teško čuvati. Izvještaji banskih uprava treba da nam pokažu, kako se to široko otvoreno dobro danas čuva u našoj zemlji, kad je šuma sa svojim proizvodima postala daleko jači činilac pri rješavanju narodno-gospodarskih pitanja, nego je to bilo u mnogo slučajeva ranije. Kako su kod nas, kao nigdje u Evropi, i stanisni odnosi, a onda i biljno geografske prilike razmjerno veoma komplikovane, a kako je i socijalna struktura narodna zasebna, izvještaji o šumarskim prilikama u banovinama mogu dati i treba da dadu dobar prilog za poznavanje i unapređivanje opće privredne politike u državi, činioci, koji su mnogo puta od presudnoga značaja za pojedine krajeve, jedva mogu biti zapaženi iz središta državne administracije, bolje reći redovno teško mogu biti zapaženi u onoj mjeri, ikoja je potrebna za brzo donošenje odluka. U banskim upravama mnogo je lakše uočiti te činioce, brzo ih prostudirati i onako ih usmjeriti, kako će najbolje odgovarati danim prilikama. Zbog toga dolaze mnogi dobri rezultati od decentralizovanoga rada pretpostavivši, da su zadaci shvaćeni kako treba i da je provedba u sposobnim rukama. Za to daje dokaze i ovaj izvještaj. Šuma je naročito složen organizam. Imajući pred očima odnos između biljnih zajednica na jednoj strani, a zemljišta, raznih organizama i atmosferskih činilaca na drugoj, nije lako život šume ravnati. Naročito je složen odnos između šume kao cjeline i čovjeka. S obzirom na strukturu društvenu, na potrebe čovječanstva i na stanje nauke taj odnos iz dana u dan traži nove obzire, koje treba imati pred očima u gospodarenju sa šumom, da se osigura život šume, a uz to da šumsko gospodarstvo, kao izvor dobara, zadovolji svojoj zadaći. Zakonske odredbe koje u izvjesnoj mjeri dopuštaju slobodu u šumskom gospodarstvu, negdje više a negdje manje sputavaju vlasnika šume u raspolaganju sa šumom i tako na kraju udaraju šumskom gospodarstvu značaj zajedničkoga dobra. Ono je * Kraljevska Banska Uprava Dravske Banovine, Odsek za gozdarstvo — Letno poročilo o gozdarstvu in lovu za leto 1935. (Strana 163, 21 tabela). 198 |