DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1937 str. 33 <-- 33 --> PDF |
se pripravi drugo. Lieb e pripovijeda, da su u jednom reviru postrijeljali sve kobce, no onda su se nesrazmjerno razmnožile sojke. U drugom jednom kraju temeljito su bili obračunali sa lisicama, no zato su se razrnnožili miševi u pravu nevolju. Najveći neprijatelj ptica sigurno je čovjek, koji ih tamani u ogromnim množinama. Čak i Prcšernov skromni kanarinac označuje ga kao progonitelja ptica, kada se pritužuje duvni: »In ptice kragulji, lisice more Leteće, lazeče zverine Mladenci pri Vas za njih glave Nastavljaju skrivne nastave.« K tomu vodi čovjeka želja za ukusnom, ponajviše jeftinom hranom i želja za kićenjem. Ptice se love i ubijaju i iz premnogo drugih razloga, pa čak i iz surovosti. Iz prvo navedenog razloga već su nam u starom vijeku davali slabe primjere. Tako javlja Horacije, da su sinovi Ariusa najradje jeli slavuje. Cezaru na čast dao je Krasus za gozbu pripraviti jezike slavuja; Heliogabalu su također servirali frikase paunovih i slavujevih jezika. Izvještaji iz davnih i nedavnih vremena daju nam slike, koje pokazuju čovjeka u najgrđern svjetlu. Prednjače u tom pogledu Italija, Španija. Južna Francuska i sjeverne primorske afričke pokrajine. Tako navodi Dr. He nn ike u svojoj knjizi o zaštiti ptica, da je u Collicu na Comerskom jezeru jedan ptičar dnevno polovio 2000, drugi 2500 ptica (polovicu drozdova), da su god. 1895 doveli u Marsej 8,000.000 prepelica, god. 1897 iz Aleksandrije u Evropu 2,000.000 prepelica, da se u Rimu prodaje na trgu do 20.000 prepelica i drugih ptica, da se u Madridu potroši za selidbe ptica u 5 hiljada gostiona njih do 300.000. Po Erjavcu donose u Leipzigu u mjesecu oktobru do % milijuna škrljaca na trg. U južnom Tirolu streljaju lastavice, kada se u jesen nabiru na brzojavnim žicama, da bude plijen obilniji. U Istri se na jesen u gradovima i trgovištima medju prozorima bogatih obitelji mogu opaziti vijenci malih ptica, koje napravljene sa polentom daju gurmanima ukusnu večeru. Kada u svratištima ovih južnih krajeva nude na jelovniku pečene ptice, trebalo bi da svaki putnik otkloni ovakovu ponudu. Pa i moda zahtijeva ogromne žrtve ptica. God. 1910 bilo je na pr. u Parizu prodano 300.000 pera čaplje, a u Petrogradu je god. 1898 samo jedan trgovac prodao 158.000 ptica za modne svrhe. Držanje ptica pjevica u krletkama ne razredjuje doduše znatno redove naših pomoćnica, no ipak se mora osuditi i trebalo bi putem naredbe ili zakona spriječiti svaku veletrgovinu sa pticama pjevicama. Tako su već u Kini, gdje su prije pravili poseban kult pticama, te ih nosili u raskošnim krletkama po ulicama, sada zabranili trgovinu sa malim pticama. U Češkoj su uveli porez na ulovljene ptice pjevice. Za slavuja treba platiti 100 kruna, za kosa 50, za čiška 10 kruna godišnje. Da pak ne bude samo nelijepih riječi rečeno o čovjeku kao progonitelju ptica, navesti ću i nešto činjenica, koje pokazuju izraze kulture, srca i milosrdja. Tako je društvo za zaštitu životinja u Beču septembra i oktobra 1931, kada je prerana zima zatekla ondje Istavice, dalo ove poloviti, aeroplanom prevesti u Mletke i tamo pustiti na slobodu. Bilo je tu 195 |