DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1937 str. 33     <-- 33 -->        PDF

se pripravi drugo. Lieb e pripovijeda, da su u jednom reviru postrijeljali
sve kobce, no onda su se nesrazmjerno razmnožile sojke. U drugom
jednom kraju temeljito su bili obračunali sa lisicama, no zato su se razrnnožili
miševi u pravu nevolju.


Najveći neprijatelj ptica sigurno je čovjek, koji ih tamani u ogromnim
množinama. Čak i Prcšernov skromni kanarinac označuje ga kao
progonitelja ptica, kada se pritužuje duvni:


»In ptice kragulji, lisice more
Leteće, lazeče zverine
Mladenci pri Vas za njih glave
Nastavljaju skrivne nastave.«


K tomu vodi čovjeka želja za ukusnom, ponajviše jeftinom hranom
i želja za kićenjem. Ptice se love i ubijaju i iz premnogo drugih razloga,
pa čak i iz surovosti. Iz prvo navedenog razloga već su nam u starom
vijeku davali slabe primjere. Tako javlja Horacije, da su sinovi Ariusa
najradje jeli slavuje. Cezaru na čast dao je Krasus za gozbu pripraviti
jezike slavuja; Heliogabalu su također servirali frikase paunovih i slavujevih
jezika.


Izvještaji iz davnih i nedavnih vremena daju nam slike, koje pokazuju
čovjeka u najgrđern svjetlu. Prednjače u tom pogledu Italija, Španija.
Južna Francuska i sjeverne primorske afričke pokrajine. Tako navodi
Dr. He nn ike u svojoj knjizi o zaštiti ptica, da je u Collicu na Comerskom
jezeru jedan ptičar dnevno polovio 2000, drugi 2500 ptica (polovicu
drozdova), da su god. 1895 doveli u Marsej 8,000.000 prepelica,
god. 1897 iz Aleksandrije u Evropu 2,000.000 prepelica, da se u Rimu
prodaje na trgu do 20.000 prepelica i drugih ptica, da se u Madridu potroši
za selidbe ptica u 5 hiljada gostiona njih do 300.000.


Po Erjavcu donose u Leipzigu u mjesecu oktobru do % milijuna
škrljaca na trg. U južnom Tirolu streljaju lastavice, kada se u jesen nabiru
na brzojavnim žicama, da bude plijen obilniji. U Istri se na jesen u
gradovima i trgovištima medju prozorima bogatih obitelji mogu opaziti
vijenci malih ptica, koje napravljene sa polentom daju gurmanima ukusnu
večeru.


Kada u svratištima ovih južnih krajeva nude na jelovniku pečene
ptice, trebalo bi da svaki putnik otkloni ovakovu ponudu.


Pa i moda zahtijeva ogromne žrtve ptica. God. 1910 bilo je na pr.
u Parizu prodano 300.000 pera čaplje, a u Petrogradu je god. 1898 samo
jedan trgovac prodao 158.000 ptica za modne svrhe.


Držanje ptica pjevica u krletkama ne razredjuje doduše znatno redove
naših pomoćnica, no ipak se mora osuditi i trebalo bi putem naredbe
ili zakona spriječiti svaku veletrgovinu sa pticama pjevicama. Tako su
već u Kini, gdje su prije pravili poseban kult pticama, te ih nosili u raskošnim
krletkama po ulicama, sada zabranili trgovinu sa malim pticama.
U Češkoj su uveli porez na ulovljene ptice pjevice. Za slavuja treba platiti
100 kruna, za kosa 50, za čiška 10 kruna godišnje.


Da pak ne bude samo nelijepih riječi rečeno o čovjeku kao progonitelju
ptica, navesti ću i nešto činjenica, koje pokazuju izraze kulture,
srca i milosrdja. Tako je društvo za zaštitu životinja u Beču septembra
i oktobra 1931, kada je prerana zima zatekla ondje Istavice, dalo ove poloviti,
aeroplanom prevesti u Mletke i tamo pustiti na slobodu. Bilo je tu


195