DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1937 str. 30 <-- 30 --> PDF |
Ne samo dupljašima, nego i pticama, koje se gnjezde na tlu u grmlju, u granju niskih i visokih stabala, našim najboljim pjevicama, moramo da nastojimo omogućiti, da bi se gnjezdile što lakše i sigurnije. U tu svrhu preporučuje se sađenje grmlja, koje se lako obrezuje i razdijeli u guste grane, u kojima ptica nade zaklona. Na većim posjedima mogu se izvršiti opsežniji nasadi takovog grmlja, osobito u kamenolomima, jamama za kopanje ilovače, pijeska, uz jarke i vode. Nazgodnija je za te svrhe smjesa gloga: graba, bukve, bazge, kupine, grozdića, koje ne treba prirezivati. Tu i tamo može da bude primiješan visoki hrast, jarebika, tisa, duglasia, po stranama pak takovih nasada mogu da se postave guste živice šipka. To grmlje treba nekoliko godina zaredom prirezivati, da bi se napravila gusta vretena kratkih grančica. Qdje ima već grmlja, treba pridodati jednu ili drugu vrst navedenih raslina, osobito pak kupinu i šipak. Na prostranom polju takova je šuma prijatna promjena za oko. I na grobljima se mogu u navedenom smislu stvoriti gnjezdišta i zatočišta za male ptice. Isto tako tvori nasad u visini od 1—\./-± m obrezanih omorika ili svake 3 do 4 godine obrezanih topola prikladna gnjezdišta. Gdje to gospodarski interesi dopuštaju, neka se u okolici gnjezdišta odustane od grabljenja lišća za stelju. Ovo daje nekojim pticama mogućnost za gnjezdenje, druge pak upozoruje na neprijatelje, koji se približuju. Također se pod steljom sakriva mnogi zareznik — željena hrana ptica. Na sječinama neka se — ako je gospodarski opravdano — pusti nagomilano granje i korijenje, u kojemu se rado gnjezde strnadice, crvendaći i kraljići. Lastavicama neka se pod krovom pričvrsti kakva letva kao sjedalo, a pustolovski i mišaru neka se postavi na polju, gdje ima mnogo miševa, 1 m do 1.5 m visoki križ za posmatranje. Šta se u pogledu naseljivanja ptica uz skrbno i shodno ravnanje u šumi ili na drugom prikladnom zemljištu može postići, svjedoči nam komisijski utvrđena činjenica, da je u godini 1904 odnosno 1906 na posjedu Berlepscha u Seebachu na šumskoj pruzi 8 m širokoj i 212 m dugačkoj gnjezdilo 85 parova, da je dakle na svaka 2.5 nr bilo jedno gnjezdo, a u drugoj jednoj 103 m dugoj, inače pak jednako velikoj šumici da je na svakom 1.5 m2 bilo po jedno gnijezdo. I svuda su ta gnjezda bila u umjetno napravljenim vretenima. Hranjenje ptica u zimsko doba. Mnogo puta onemogućuju mehaničke zapreke pticama, da si nadu hranu, (na pr. snijeg, staklac). Pokriti su snijegom i ledom zareznici i druga hrana, pa ptice ne mogu do nje. Mnogo ih radi toga ugine, što nam je naročito pokazala zima god. 1932. Mnogo su trpjele stalne ptice, ali i selice, koje su se prerano bile k nama vratile. To je čas, kada moramo pohitati pticama u pomoć, da si ih sačuvamo za proljeće i ljetno doba. Tada dakle treba početi sa hranjenjem. Načina za to ima mnogo. U prostranijoj šumi možemo da izvjesimo u krošnjama visokih stabala (pokrito sa jelovim granama) strvinu mačke ili lisice sa u unutrašnjost ulivenim lojem. Osobito sjenice rado po.sjećuju takovo hranilište, koje je dovoljno za cea 50 ha površine. 192 |