DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1937 str. 24     <-- 24 -->        PDF

Zaštita, njega i ishrana ptica.


Kako je lov ptica star kao čovjek, tako i zaštitu možemo da slijedimo
sve do u davna vremena. Svećenici najstarijega vremena stavili
su zaštitu ptica pod okrilje bogočašćenja. Tako se je obožavao ibis kao
božanstvo, vrabac kao simbol boga Osirisa. Štovala se je i štitila isto
tako i kukavica i roda (radi uništavanja skakavaca). Kod Japanaca je
bila govedarka u časti. Štovali su i gavrana kao simbol boga sunca.
Istu pticu štovali su i Iliri. Zoroastar, Muhamed i Mojsije zabranili su
ubijanje ptica. Rimljani, Grci i Germani štovali su izvjesne korisne ptice.
U srednjem vijeku bile su ptice u časti, ali najviše radi lova. Izdana
je bila »lex šalica« za zaštitu ptica. U 15. stoljeću nastale su policajske
naredbe za zaštitu ptica, tako u Nürnbergu, Strassburgu, Lübecku i Luzernu.
Godine 1686 izdao je veliki knez u Potsdamu odredbu, s kojom
je zabranio lov slavulja. Godine 1722 bilo je u franačkoj određeno zaštitno
doba za ptice. Godine 1798 vlada u Hessen-Kasselu zabranila je
lov korisnih ptica i uništavanje gnjezda, kad se je opazila u vrtovima i
voćnjacima šteta po zareznicima, jer se je broj ptica bio smanjio. Godine
1341 upozoravao je R a t z e b u r g, god. 1851 Len z na potrebu zaštite


.ptica; isto su propagirali Qloye r i Liebe . Na kongrebu poljoprivrednika
i šumara god. 1875 zaključeno je, da se internacionalnim ugovorom
uredi zaštita ptica. Iste godine izmedju Austrije i Italije zaključeni
ugovor, kojim se je htjelo spriječiti uništavanje gnjezda, sabiranje
jaja i lov mladih ptica, nije se žalibože praktično izvršavao. U godinama
1884, 1892, 1895 i 1898 bili su kongresi ornitologa u Beču, Budimpešti,
Parizu i Gradcu, na kojima su zagovarali zabranu lova ptica u masama
i lov samo sa posebnom dozvolom i sa puškom. God. 1902 veći je
broj država pariški zaključak iz god. 1895 glede internacionalne zaštite
ptica ratificirao. No ipak ovaj nije stupio u krepost, jer mu se nisu priključile
Italija i sjevero-afričke zemlje. Medjunarodni poljoprivredni zavod
u Rimu pripravio je sav potreban materijal, koji se odnosi na zaštitu
ptica. Sazvao je i konferenciju za dan 5. oktobra 1931, da se potpiše
novi internacionalni ugovor. Konferencija je ipak bila u zadnji čas
otkazana.


Njemačka ima zakon za zaštitu ptica iz god. 1908, koji sadrži dosta
stroge odredbe. Pojedine države Njemačke kao i Austrija imaju posebne
zakone za zaštitu ptica. Dapače i Italija, ta radi uništavanja ptica
ozloglašena zemlja, ima u zakonu o lovu iz god. 1931 (zakon »Acerbo«)
neke odredbe u korist zaštite ptica. Zakon dijeli sjeverni dio države u
dvije zone. U alpskoj je zoni, kamo spada i nekadanja naša Goriška, lov
korisnih ptica u svako doba i sa kakvim mu drago sredstvom uopće zabranjen.


U našoj državi imamo ništa manje nego devet zakona, koji se odnose
na zaštitu ptica. U Srbiji imaju zakon za uništavanje štetnih i zaštitu
korisnih životinja iz god. 1898. Imenik ovih životinja preuzet je
iz zakona o lovu iste godine. Za Beograd pak važi već odredba k novomu
zakonu o lovu iz god. 1931, koju je izdao ministar šuma i rudnika.
Za druge banovine izdali su banski savjeti odnosno banovi predmetne
uredbe god. 1935 odn. 1936, sa kojima su na osnovi § 17 zakona o lovu
zaštićene ptice pjevice i ptice korisne za poljoprivredu i šumarstvo.


186