DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1937 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Zaštita, njega i ishrana ptica. Kako je lov ptica star kao čovjek, tako i zaštitu možemo da slijedimo sve do u davna vremena. Svećenici najstarijega vremena stavili su zaštitu ptica pod okrilje bogočašćenja. Tako se je obožavao ibis kao božanstvo, vrabac kao simbol boga Osirisa. Štovala se je i štitila isto tako i kukavica i roda (radi uništavanja skakavaca). Kod Japanaca je bila govedarka u časti. Štovali su i gavrana kao simbol boga sunca. Istu pticu štovali su i Iliri. Zoroastar, Muhamed i Mojsije zabranili su ubijanje ptica. Rimljani, Grci i Germani štovali su izvjesne korisne ptice. U srednjem vijeku bile su ptice u časti, ali najviše radi lova. Izdana je bila »lex šalica« za zaštitu ptica. U 15. stoljeću nastale su policajske naredbe za zaštitu ptica, tako u Nürnbergu, Strassburgu, Lübecku i Luzernu. Godine 1686 izdao je veliki knez u Potsdamu odredbu, s kojom je zabranio lov slavulja. Godine 1722 bilo je u franačkoj određeno zaštitno doba za ptice. Godine 1798 vlada u Hessen-Kasselu zabranila je lov korisnih ptica i uništavanje gnjezda, kad se je opazila u vrtovima i voćnjacima šteta po zareznicima, jer se je broj ptica bio smanjio. Godine 1341 upozoravao je R a t z e b u r g, god. 1851 Len z na potrebu zaštite .ptica; isto su propagirali Qloye r i Liebe . Na kongrebu poljoprivrednika i šumara god. 1875 zaključeno je, da se internacionalnim ugovorom uredi zaštita ptica. Iste godine izmedju Austrije i Italije zaključeni ugovor, kojim se je htjelo spriječiti uništavanje gnjezda, sabiranje jaja i lov mladih ptica, nije se žalibože praktično izvršavao. U godinama 1884, 1892, 1895 i 1898 bili su kongresi ornitologa u Beču, Budimpešti, Parizu i Gradcu, na kojima su zagovarali zabranu lova ptica u masama i lov samo sa posebnom dozvolom i sa puškom. God. 1902 veći je broj država pariški zaključak iz god. 1895 glede internacionalne zaštite ptica ratificirao. No ipak ovaj nije stupio u krepost, jer mu se nisu priključile Italija i sjevero-afričke zemlje. Medjunarodni poljoprivredni zavod u Rimu pripravio je sav potreban materijal, koji se odnosi na zaštitu ptica. Sazvao je i konferenciju za dan 5. oktobra 1931, da se potpiše novi internacionalni ugovor. Konferencija je ipak bila u zadnji čas otkazana. Njemačka ima zakon za zaštitu ptica iz god. 1908, koji sadrži dosta stroge odredbe. Pojedine države Njemačke kao i Austrija imaju posebne zakone za zaštitu ptica. Dapače i Italija, ta radi uništavanja ptica ozloglašena zemlja, ima u zakonu o lovu iz god. 1931 (zakon »Acerbo«) neke odredbe u korist zaštite ptica. Zakon dijeli sjeverni dio države u dvije zone. U alpskoj je zoni, kamo spada i nekadanja naša Goriška, lov korisnih ptica u svako doba i sa kakvim mu drago sredstvom uopće zabranjen. U našoj državi imamo ništa manje nego devet zakona, koji se odnose na zaštitu ptica. U Srbiji imaju zakon za uništavanje štetnih i zaštitu korisnih životinja iz god. 1898. Imenik ovih životinja preuzet je iz zakona o lovu iste godine. Za Beograd pak važi već odredba k novomu zakonu o lovu iz god. 1931, koju je izdao ministar šuma i rudnika. Za druge banovine izdali su banski savjeti odnosno banovi predmetne uredbe god. 1935 odn. 1936, sa kojima su na osnovi § 17 zakona o lovu zaštićene ptice pjevice i ptice korisne za poljoprivredu i šumarstvo. 186 |