DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1937 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Sve jače širenje čovjeka u prirodi glavni je uzrok izginuću ptica. Da dobije obradive zemlje, krči šumu, siječe skupine drveća, odstra njuje svako grmlje na polju, isušuje močvare te uzima time pticama skrivališta i gnjezdišta. U selima je sve manje krovova iz slame. Mjesto njih imaju moderne zgrade ravne krovove bez nastrešnica veža. U šumama je sve manje staroga, šupljega drveća, koje služi pticama za skloništa i gnjezdišta. Na selu su strojevi nadomjestili mlatila, pod kojima je otpala mnoga mrva za ptice. U gradovima i trgovištima ceste se odmah či ste, da ne bude više otpadaka za mnogobrojne ševe i strnadice. Među gradovima i selima postavljeni su vodovi za električnu struju jakog napona, po poljima i kroz šume jure ekspresni vlakovi, na morskim obalama sagrađeni su moderni svetionici. Njihovo svjetlo privlači ptice selice u svoj krug, u kojemu ih iz godine u godinu na hiljade i hiljade žalosno pogiba. Otrovni plinovi raznih tvornica i vatre velikih industrija uzrokom su poginuću bezbrojnih korisnih ptica. Uslijed škropljenja voćnog drveća i prašenja šumskih sastojina sa preparatima iz arzena pogine mnogi ptičić, kada pojede otrovano jajce ili gusjenicu. Dapače i bogoslužje zahtijeva svoje žrtve iz redova ovih naših ljubimaca. 0 uskrsu nose pobožnici u južnoj Italiji ptice u crkve, te ih za vrijeme svečane mise puštaju iz ruke u znak molitve Bogu. Na upaljenim svijećama i blistavim prozorima većina se ovih jadnih životinjica ili popali ili rani. Koristi ptica. Da obrazložim, zašto govorim za zaštitu ptica, moram u kratko navesti njihove koristi. Iz etičkih, estetičkih i gospodarskih razloga čovjek je dužan da se skrbi za to, kako bi se u prirodi opet uspostavila porušena harmonija. Naročito sa gospodarskog gledišta tvrdim, da bi se šumari, voćari i vrtlari uzalud trudili da spriječe ogromne štete u voćnjacima, vrtovima i šumama, ako ne bi imali dobrih pomoćnica u pticama, koje uništavaju rojeve crvi, kukaca, gusjenica, skakavaca, muha i komaraca. U pogledu ogromne štete, koju naprave naročito zareznici, navodi Dr. Friedric h u svojoj knjizi »Die Qrundwege der land- und forstwirtschaftlichen Zoologie«, da iznosi u Njemačkoj 400—500 milijima maraka godišnje. Velike štete od gubara u hrasticima Slavonije i od potkornjaka u smrekovim sastojinama Bosne već sam u uvodu površno spomenuo, te su bile u Š. L. opetovano detaljno opisane. Prvi podaci o štetama od kukaca sežu već u davna vremena. Štete od skakavaca i gusjenica bile su prvi put ustanovljene god. 1449., a štete od smrekovog prelca god. 1638 (u Altmark-u). Kod nas još manjkaju točni podaci o životu ptica i o njihovoj velikoj koristi. No već svaki orač znao bi kazati, kako ga slijede čvrljci i poljske vrane, koje marljivo pobiraju za njim razne grčice i ličinke. Sigurno ne bi otklonio svjedočenje ni šumar ni voćar ni vrtlar, ako bi trebalo potvrditi kako u njegovoj prisutnosti sjenice i druge male ptice neutrudno pobiru gusjenice i jajašca sa drveća. Imamo o tome dovoljno pouzdanih izvještaja iz Njemačke. Dr. phil. h. c. baron B e r 1 e p s c h, koji je svoj život posvetio zaštiti i pro 182 |