DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1937 str. 20     <-- 20 -->        PDF

Sve jače širenje čovjeka u prirodi glavni je uzrok izginuću ptica.


Da dobije obradive zemlje, krči šumu, siječe skupine drveća, odstra


njuje svako grmlje na polju, isušuje močvare te uzima time pticama


skrivališta i gnjezdišta. U selima je sve manje krovova iz slame.


Mjesto njih imaju moderne zgrade ravne krovove bez nastrešnica


veža. U šumama je sve manje staroga, šupljega drveća, koje služi


pticama za skloništa i gnjezdišta.


Na selu su strojevi nadomjestili mlatila, pod kojima je otpala


mnoga mrva za ptice. U gradovima i trgovištima ceste se odmah či


ste, da ne bude više otpadaka za mnogobrojne ševe i strnadice.


Među gradovima i selima postavljeni su vodovi za električnu
struju jakog napona, po poljima i kroz šume jure ekspresni vlakovi,
na morskim obalama sagrađeni su moderni svetionici. Njihovo svjetlo
privlači ptice selice u svoj krug, u kojemu ih iz godine u godinu na hiljade
i hiljade žalosno pogiba. Otrovni plinovi raznih tvornica i vatre
velikih industrija uzrokom su poginuću bezbrojnih korisnih ptica.
Uslijed škropljenja voćnog drveća i prašenja šumskih sastojina sa preparatima
iz arzena pogine mnogi ptičić, kada pojede otrovano jajce
ili gusjenicu. Dapače i bogoslužje zahtijeva svoje žrtve iz redova ovih
naših ljubimaca. 0 uskrsu nose pobožnici u južnoj Italiji ptice u crkve,
te ih za vrijeme svečane mise puštaju iz ruke u znak molitve Bogu.
Na upaljenim svijećama i blistavim prozorima većina se ovih jadnih
životinjica ili popali ili rani.


Koristi ptica.


Da obrazložim, zašto govorim za zaštitu ptica, moram u kratko
navesti njihove koristi.


Iz etičkih, estetičkih i gospodarskih razloga čovjek je dužan da
se skrbi za to, kako bi se u prirodi opet uspostavila porušena harmonija.
Naročito sa gospodarskog gledišta tvrdim, da bi se šumari, voćari
i vrtlari uzalud trudili da spriječe ogromne štete u voćnjacima, vrtovima
i šumama, ako ne bi imali dobrih pomoćnica u pticama, koje uništavaju
rojeve crvi, kukaca, gusjenica, skakavaca, muha i komaraca.


U pogledu ogromne štete, koju naprave naročito zareznici, navodi
Dr. Friedric h u svojoj knjizi »Die Qrundwege der land- und forstwirtschaftlichen
Zoologie«, da iznosi u Njemačkoj 400—500 milijima
maraka godišnje. Velike štete od gubara u hrasticima Slavonije i od
potkornjaka u smrekovim sastojinama Bosne već sam u uvodu površno
spomenuo, te su bile u Š. L. opetovano detaljno opisane.


Prvi podaci o štetama od kukaca sežu već u davna vremena. Štete
od skakavaca i gusjenica bile su prvi put ustanovljene god. 1449., a štete
od smrekovog prelca god. 1638 (u Altmark-u).


Kod nas još manjkaju točni podaci o životu ptica i o njihovoj velikoj
koristi. No već svaki orač znao bi kazati, kako ga slijede čvrljci i
poljske vrane, koje marljivo pobiraju za njim razne grčice i ličinke. Sigurno
ne bi otklonio svjedočenje ni šumar ni voćar ni vrtlar, ako bi trebalo
potvrditi kako u njegovoj prisutnosti sjenice i druge male ptice neutrudno
pobiru gusjenice i jajašca sa drveća.


Imamo o tome dovoljno pouzdanih izvještaja iz Njemačke. Dr.
phil. h. c. baron B e r 1 e p s c h, koji je svoj život posvetio zaštiti i pro


182