DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1937 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Ing. J. RUSTIA (LJUBLJANA) ZAŠTITA PTICA (PROTECTION DES OISEAUX) Uvod. Bez broja su rojevi škodljivaca iz vrste insekata, koji prijete našim sumama i protiv kojih se šumar mora boriti, a neprocjenjiva je šteta, koju su im nanijeli. Ne treba nam tek ukazivati na katastrofalne štete, koje je napravio smrekov prelac na smrekovim sastojinarna u Njemakoj (osobito u osamdesetim godinama prošlog stoljeća) i u Čehoslovačkoj (u ovoj u zadnjih 10 godina sa 4.. milijarde Din). Živo su nam u uspomeni ogromne štete, do kojih je u odlučnoj mjeri doveo gubar u slavonskim hrasticima, ili one u bosanskim šumama u god. 1928—32, stvorene po potkornjaku. Beskonačnog truda i obilnih troškova je svaki put trebalo u borbi protiv ovih štetnika, a nije se mogao svaki put niti postići željeni uspjeh u punom opsegu, u većini slučajeva zato, jer se je sa obranom počelo prekasno, kada je naime val neprijatelja u ogromnim masama već poplavio naše šume. Do toga ne bi smjelo doći! Rad šumara mora biti u sprečavanju zaraze, u profilaks i t. j . u odgoju zdravih mješovitih sastojina na prikladnom tlu, u njihovoj pravilnoj njezi i trajnoj čistoći u šumi, te napokon u tome, da se štite i propagiraju u šumi svi neprijatelji štetnih kukaca. Ovamo pak spadaju u prvom redu ptice, čija je znatna korist u uništavanju štetnih insekata nepobitno dokazana. Njihovo naseljenje u šumi u većem opsegu može lako da se postigne i ne treba u tu svrhu prekomjernih troškova i velikoga truda. Imajući ovo pred očima sabrao sam malo gradiva iz nekih stručnih knjiga (Berlepsch: Der gesamte Vogelschutz; Hennicke: Handbuch des Vogelschutzes; Hermann : Nutzen und Schaden der Vögel; F r a n E r j a v e c: Domače in tuje živali), iz raznih vijesti u časopisima (o tom, »da li su ptice uopšte korisne ili štetne šumi«, pisao je ing. Brizgal i in u Šum. L. br. 5, 1929), te nešto iz vlastitih iskustava, što sve ovdje objavljujem u nadi, da će biti u korist našim krilatim pomoćnicama i našoj dragoj šumi. Uzroci umanjenja ptičjega roda. Ako si dozovemo u pamet časove od pred nekoliko desetljeća, moramo — ako izuzmemo vrapca — sa žalošću ustanoviti veliku razliku među brojnim stanjem ptica od prije nekoliko ili više desetljeća i od danas. Dok smo tada na proljetnim šetnjama u prirodi vidjeli i čuli tako reći na svakom koraku ljupkog krilatog pijevca, prehodamo sada čak i kilometre šumskih i poljskih puteva, a da ne preplašimo nikakvog ptičica ili da nas uopće ne razveseli ptičji pijev. 181 |