DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1937 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Rekli smo tamo, da taj . mora da konvergira prema nuli, kad n konvergira prema beskonačnom. Uzmimo, da je nosač kompasa na terenu produživao pravac prosječno na svakih s metara i da taj s iznosi 50 m, 100 m, 200 m. Ako m iznosi 10´, 20´, 30´ 1", 2°, 5", 10°, dobivaju se kod poligona od 47 milijuna metara za . iznosi, koji su navedeni u tablici II. Tablica II. m S 10´ 20´ 30´ 1» 2° 5° 10° l u sekundama 50 0,62 1,24 1,86 3,71 7,42 18,56 37,11 100 0,87 1,75 2,62 5,25 10,50 26,24 52,48 200 1,24 2,47 3,71 7,42 14,84 37,11 74,23 Zbog brzine posla nosač je kompasa nastojao, da bude što manje stajališta kompasa. Ali kako su pruge išle u glavnom kroz šume, dakle kroz obrašten teren, nisu odviše dugačke vizure uopće bile moguće.. Glede prosječne dužine vizura obratio sam se na g. E. Thorella , koji je 7 godina najaktivnije radio kod statističke procjene švedskih šuma. Odgovorio mi je, da se u velikom prosjeku može uzeti, da su vizure bile izmedju 50 i 100 m. Ako u jednadžbu A = rp - uvrstimo A — 143 , a za s stavimo 100 m y n (dakle n = 470.660), dobivamo m — ± 143" V 470660 = ± 143" 686 = = 98098" = = ± 2745´. Uvrstim li s = 50 m, dobivamo m — ± 38"39´. Kod s = 200 m dobivamo m = ± 19"20´. Dakle u srednjem bi trebalo da se izmjera smjera vrši na pojedinom stajalištu za čitavih ± 27"15´ odnosno ± 38°30´ ili ± 19´20´ pogrešno, pa da se sumarno, uz navedene pretpostavke, na 47 milijuna metara pogriješi za 2´23"! I uz najprimitivniji kompas, ako je igla iole valjana, nije moguće u srednjem griješiti za tolike iznose. Na otok« Lovo nedaleko Stockholma osnovan je godine 1928 magnetski opservatorij. Opažanja toga opservatorija štampana su u publikacijama: »Ergebnisse der Beobachtungen des magnetischen Opservatoriums zu Lovö (Stockholm)«. Dosada su izašli svesci za god. 1928, 1929, 1930 i 1931. Iz tih publikacija se napr. može izračunati, da je u maju 1928 bila deklinacija prosječno, kako je iskazano u tablici III. Tablica III. Između sati : 7—8 8—9 9—10 10—11 11—12 12—13 13—14 14—15 15—16 16—17 17—18 18—19 deklinacija: — 3° 15,7´ 17,7´ 21,0´ 24,3 27,0´ 27,7 26,7 25,4 24,3 23,2 21,2 20,5 razlika prema srednjoj godišnjoj deklinaciji : -2,9´ — 0,9´ + 2,4´ + 5,7´ + 8,4´ + 9,1´ + 8,1´ + 6,8´ + 5,7´ + 4,6´ + 2,6´ + 1,9´ Srednja godišnja deklinacija iznosila je u 1928: —3° 18,6´. U tablici III izračunao sam i odstupanja od tog srednjeg godišnjeg iznosa. Povećanje zapadne de´klina 177 |