DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1937 str. 52     <-- 52 -->        PDF

Frankapana za sumu od 15.000 forinti komade zemljišta, koje sada posjeduju, i prostrane
onda još potpuno guste šume sve do zapadno od Mrkoplja.


Točka 4. Godine 1765. ustupljena su sela Moravice, Mrkopalj, Ravnagora i jedan
dio Vrbjvskoga Provincijalu, a Poloj i nešto susjednih sela slunjskoj regimenti, ali
zato čitava jezeranska, brinjska i krmpotska kompanija priklopljana je od otočke ogulinskoj
regimenti. Graničari iz Mrkoplja i Ravnegore premješteni su dijelom na Ljubošinu,
dijelom u Vituuj i Hreljin i u Vujnoviće iza Kamačnika iznad Vrbovskoga.


Točka 6. U godini 1819. sa susjednim Kameralom iza višegodišnjega raspravljanja
ispravljena je šumska meda — i označena prosjekom od pet hvati širine — na taj
način, da je izbočeni kut od 1650 jutara odstupljen Kameralu, tako da je meda od Crne
Kose iznad Vrbovskoga u ravnoj liniji po kompasu određena i povučena preko Bijele
Kose, Velikog Štrfića, Velike Višnjeviee, ispod Begova razdolja na Tuk. Medašni znakovi
uklesani su na istaknutim mjestima u kamen sa M istočno i C zapadno.


Držim da će ekscerpt ove knjige ne samo poslužiti za [storiju ogulinske imovne
općine, već da će dobro doći i za istoriju našega šumarstva. S tih sam ga razloga
ovdje i saopćio.


Ing. Z. Turkalj.


KNJIŽEVNOST


INTERNATIONALER HOLZ-ALMANACH, Wien 1936. — Izdalo društvo Hugo


H. Hitschmanii´ s Journalverlag Ges. m. b. H., kao praktični priručnik za međunarodnu
evropsku drvarsku industriju. Okt. format, 230 str.
U početku knjige navedene su važnije drvno-industrijske ustanove i organizacije
ove vrste svih evropskih država, koje učestvuju u trgovini drvom u Srednjoj Evropi.
Zatim su opisane uzance, koje postoje u evropskoj trgovini drvom. Odatle se vidi, da
uzance, koje dolaze u obzir na drvnim tržištima Sjeverne i Zapadne Evrope, raspolažu
razmjerno s malim brojem sortimenata. Područje tih tržišta stere se u dugačkom pojasu
od Rusije preko Švedske, Norveške, Danske, Engleske, Francuske i Španjolske
prema francuskim kolonijama na sjevernoj, i zapadnoj obali Afrike. Ovdje u trgovini
drvom preteže rezana roba.


Na drvnim tržištima Austrije, ćehoslovačke, Jugoslavije, Mađarske, Italije, Švajcarske
i Poljske dolaze kud i kamo mnogobrojniji sortimenti. U ovome poglavlju navedeni
su općeniti i specijalni zahtjevi, koji se odnose na pojedine Sortimente.


U narednom poglavlju opisani su najvažniji principi kod mjerenja drva u praksi,
i to u osovnom, oborenom i izrađenom stanju. Opisano je određivanje promjera na
osovnim stablima u svrhu njihova kubisanja, pa način kubisanja trupaca prema promjeru
u sredini dužine kao i prema gornjem i donjem promjeru, zatim kubisanje nepravilnih
i raznih sitnih sortimenata. Tu je donesena tabela o ´kubisanju trupaca prema
srednjem promjeru, tabela o faktorima pretvorbe prostorne mjere u kubnu, tabela o
kubisanju dasaka po njemačkoj i talijanskoj, metodi, tabela za kubisanje željezničkih
pragova, okoraka i dr. U posebnom jednom poglavlju prikazani su osnovi trgovačkog
računanja, i to iz područja procentnog, kamatnog, diskontnog i kontokorentnog računa.


U poglavlju .»Tehnologija drva« govori se o specifičnoj težini sirovog, provelog
i prosuženog drva; o utezanju, upijanju i bujanju; o tvrdoći, cjepljivosti, snazi ogrijevanja,
trajnosti i elasticitetu; o čvrstoći natezanja, otpora, savijanja i razmicanja.
Prikazana je mogućnost upotrebe pojedinih vrsta drveća za razne tehničke svrhe.
Gledom na tehnička svojstva drveta i mogućnosti upotrebe pojedine vrste poredano
je drveće u dosta preglednu tabelu, koju ovdje donosimo u nešto preinačenom obliku.


98




ŠUMARSKI LIST 2/1937 str. 53     <-- 53 -->        PDF

U tabeli su navedeni prosječni podaci prema raznim autorima. Opisane su na kraju
poglavlja i najvažnije tehničke greške drva.


U posebnom poglavlju prikazana je statistika šuma cijeloga svijeta. Prema tim
podacima zaprema zemaljsko kopno 149 mil. km2, tj. 29,5% od čitave površine zemlje.
Šume na zemaljskoj kugli zapremaju površinu od 3 milijarde ha. Produktivna šumska
površina može se uzeti da iznosi najviše 2,2 do 2,3 milijarde ha, a na pojedinog čovjeka


99




ŠUMARSKI LIST 2/1937 str. 54     <-- 54 -->        PDF

da otpada 1,2 ha takve površine. Od svih šuma na zemlji otpada na četinjače 35%, a


na listaće 65%. Od ukupne površine šuma otpada ma Evropu 9,4%, Aziju 27,6%, Afriku


10,9%, Ameriku 48.2%, Australiju 1,3% i Oceaniju 2,6%.


U Evropi ima 276 mil. ha šuma. Njezin procenat šumovitosti iznosi 27,6%. Na


pojedinog čovjeka otpada 0,6 ha šuma. Četinjače zapremajiu u Evropi 66,5%, a listaće


33,5%.


Od ukupne površine šuma na zemlji otpada na:


Rusiju ....... 21,1% Kinu 2,5%
Britaniju sa kolonijama . . . 21,0% Belgiju sa kolonijama . . . 2,4%
Braziliju 13,4% Kolumbiju 2,0%
Udnuž. države Sjev. Amerike . 9,1% Boliviju 2,7%
Francusku sa kolonijama . . 3,9% Japan sa kolonijama ... . 1,2%
Argentinu 3,5% Mexico . .- 1,0%
Nizozemsku sa kolonijama . . 3,4% Nj´emačku 0,4%
Peru 3,0%


Engleska, Francuska, Belgija i Nizozemska imaju u matičnim zemljama tek oko
0,4% od ukupnih šuma na zemlji.


U evropskim državama zaj >remaju sume ove površine
Evropska Rusija . 149,70 ha, tj 40,6% Orčka . . . . . 2,41 18,5%
Finska ... . 25,26 » 73,5% Portugal 1,96 > 21,3%
Švedska ... . 23,18 » 56,5% Letonska 1,78 > 27,1%
Njemačika . . . 12,65 »> 27,2% Vel. Britanija 1,23 > 5,4%
Francuska . . . 10,35 » 18,8% Mađarska 1,17 > 12,6%
Poljska ... . 8,94 » 23,0% Švajcarska 0,98 > 23,8%
Jugoslavija . . . 7,59 » 30,5% Estonska 0,95 > 20,9%
Norveška . . . 7,50 » 24,2% Litva . . . 0,88 > 15,8%
Rumunjska . . . 7,13 » 24,2% Belgija . . 0,55 » 18,1%
Italija ... . 5,55 » 17,9% Danska . . 0,32 » 7,5%
Španjolska . . . 5,00 » 9,9% Nizozemska 0,25 » 7,7%
Ceboslovačka 4,66 >» 33,2% Albanija 0,22 > 5,0%
Austrija ... . 3,14 » 37,4% Irska . . . 0,11 >» 1,6%
Bugarska . . . 2,89 » 28,0% Luksenburg 0,08 » 32,2%


U poglavlju o izvozu i uvozu drva doneseni su podaci za 1935, i 1934. g. Oni
iskazani u kubnim metrima. Prema tim podacima izvezeno je :


1935. 1934. 1935. 1934.


Iz: kub. m. kub. m. Iz: kub. rn. kub. m.
Rusije . . 11,796.857 11,542.418 Rumunjske 1,626.544 1,620.291
Finske . . 8,314.329 8,597.732 Jugoslavije 1,434.517 1,687.469
Švedske 4,057.571 4,694.129 Letonije 1,141.412 1,393.469
Poljske 3,031,900 3,525.647 Estonije 380.196 533.585
Cehoslovačke 2,594.701 2,609.124 Litve . . 275.620 469.010
Austrije 2,445.305 2,263.910 Norveške . 256.603 258.250


Od našeg izvoza otpada pomenutih godina 70 odu. 64% na rezanu robu. Ostalo
ide na tesanu robu, trupce za rezanje, gorivo, pragove i duge. Od ukupnog izvezenog
drva otpada na čamovinu u obje godine ca 62%. Uvoz je ovdje prikazan samo za
prvo polugodište 1935. i 1934. god.


Od praktične su važnosti za međunarodnu trgovinu drvom poglavlja, u kojima
su opisani i rastumačeni razni izrazi i kratice uobičajeni u trgovini drvom (18 str.), kao


100