DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1937 str. 52 <-- 52 --> PDF |
Frankapana za sumu od 15.000 forinti komade zemljišta, koje sada posjeduju, i prostrane onda još potpuno guste šume sve do zapadno od Mrkoplja. Točka 4. Godine 1765. ustupljena su sela Moravice, Mrkopalj, Ravnagora i jedan dio Vrbjvskoga Provincijalu, a Poloj i nešto susjednih sela slunjskoj regimenti, ali zato čitava jezeranska, brinjska i krmpotska kompanija priklopljana je od otočke ogulinskoj regimenti. Graničari iz Mrkoplja i Ravnegore premješteni su dijelom na Ljubošinu, dijelom u Vituuj i Hreljin i u Vujnoviće iza Kamačnika iznad Vrbovskoga. Točka 6. U godini 1819. sa susjednim Kameralom iza višegodišnjega raspravljanja ispravljena je šumska meda — i označena prosjekom od pet hvati širine — na taj način, da je izbočeni kut od 1650 jutara odstupljen Kameralu, tako da je meda od Crne Kose iznad Vrbovskoga u ravnoj liniji po kompasu određena i povučena preko Bijele Kose, Velikog Štrfića, Velike Višnjeviee, ispod Begova razdolja na Tuk. Medašni znakovi uklesani su na istaknutim mjestima u kamen sa M istočno i C zapadno. Držim da će ekscerpt ove knjige ne samo poslužiti za [storiju ogulinske imovne općine, već da će dobro doći i za istoriju našega šumarstva. S tih sam ga razloga ovdje i saopćio. Ing. Z. Turkalj. KNJIŽEVNOST INTERNATIONALER HOLZ-ALMANACH, Wien 1936. — Izdalo društvo Hugo H. Hitschmanii´ s Journalverlag Ges. m. b. H., kao praktični priručnik za međunarodnu evropsku drvarsku industriju. Okt. format, 230 str. U početku knjige navedene su važnije drvno-industrijske ustanove i organizacije ove vrste svih evropskih država, koje učestvuju u trgovini drvom u Srednjoj Evropi. Zatim su opisane uzance, koje postoje u evropskoj trgovini drvom. Odatle se vidi, da uzance, koje dolaze u obzir na drvnim tržištima Sjeverne i Zapadne Evrope, raspolažu razmjerno s malim brojem sortimenata. Područje tih tržišta stere se u dugačkom pojasu od Rusije preko Švedske, Norveške, Danske, Engleske, Francuske i Španjolske prema francuskim kolonijama na sjevernoj, i zapadnoj obali Afrike. Ovdje u trgovini drvom preteže rezana roba. Na drvnim tržištima Austrije, ćehoslovačke, Jugoslavije, Mađarske, Italije, Švajcarske i Poljske dolaze kud i kamo mnogobrojniji sortimenti. U ovome poglavlju navedeni su općeniti i specijalni zahtjevi, koji se odnose na pojedine Sortimente. U narednom poglavlju opisani su najvažniji principi kod mjerenja drva u praksi, i to u osovnom, oborenom i izrađenom stanju. Opisano je određivanje promjera na osovnim stablima u svrhu njihova kubisanja, pa način kubisanja trupaca prema promjeru u sredini dužine kao i prema gornjem i donjem promjeru, zatim kubisanje nepravilnih i raznih sitnih sortimenata. Tu je donesena tabela o ´kubisanju trupaca prema srednjem promjeru, tabela o faktorima pretvorbe prostorne mjere u kubnu, tabela o kubisanju dasaka po njemačkoj i talijanskoj, metodi, tabela za kubisanje željezničkih pragova, okoraka i dr. U posebnom jednom poglavlju prikazani su osnovi trgovačkog računanja, i to iz područja procentnog, kamatnog, diskontnog i kontokorentnog računa. U poglavlju .»Tehnologija drva« govori se o specifičnoj težini sirovog, provelog i prosuženog drva; o utezanju, upijanju i bujanju; o tvrdoći, cjepljivosti, snazi ogrijevanja, trajnosti i elasticitetu; o čvrstoći natezanja, otpora, savijanja i razmicanja. Prikazana je mogućnost upotrebe pojedinih vrsta drveća za razne tehničke svrhe. Gledom na tehnička svojstva drveta i mogućnosti upotrebe pojedine vrste poredano je drveće u dosta preglednu tabelu, koju ovdje donosimo u nešto preinačenom obliku. 98 |
ŠUMARSKI LIST 2/1937 str. 53 <-- 53 --> PDF |
U tabeli su navedeni prosječni podaci prema raznim autorima. Opisane su na kraju poglavlja i najvažnije tehničke greške drva. U posebnom poglavlju prikazana je statistika šuma cijeloga svijeta. Prema tim podacima zaprema zemaljsko kopno 149 mil. km2, tj. 29,5% od čitave površine zemlje. Šume na zemaljskoj kugli zapremaju površinu od 3 milijarde ha. Produktivna šumska površina može se uzeti da iznosi najviše 2,2 do 2,3 milijarde ha, a na pojedinog čovjeka 99 |
ŠUMARSKI LIST 2/1937 str. 54 <-- 54 --> PDF |
da otpada 1,2 ha takve površine. Od svih šuma na zemlji otpada na četinjače 35%, a na listaće 65%. Od ukupne površine šuma otpada ma Evropu 9,4%, Aziju 27,6%, Afriku 10,9%, Ameriku 48.2%, Australiju 1,3% i Oceaniju 2,6%. U Evropi ima 276 mil. ha šuma. Njezin procenat šumovitosti iznosi 27,6%. Na pojedinog čovjeka otpada 0,6 ha šuma. Četinjače zapremajiu u Evropi 66,5%, a listaće 33,5%. Od ukupne površine šuma na zemlji otpada na: Rusiju ....... 21,1% Kinu 2,5% Britaniju sa kolonijama . . . 21,0% Belgiju sa kolonijama . . . 2,4% Braziliju 13,4% Kolumbiju 2,0% Udnuž. države Sjev. Amerike . 9,1% Boliviju 2,7% Francusku sa kolonijama . . 3,9% Japan sa kolonijama ... . 1,2% Argentinu 3,5% Mexico . .- 1,0% Nizozemsku sa kolonijama . . 3,4% Nj´emačku 0,4% Peru 3,0% Engleska, Francuska, Belgija i Nizozemska imaju u matičnim zemljama tek oko 0,4% od ukupnih šuma na zemlji. U evropskim državama zaj >remaju sume ove površine Evropska Rusija . 149,70 ha, tj 40,6% Orčka . . . . . 2,41 18,5% Finska ... . 25,26 » 73,5% Portugal 1,96 > 21,3% Švedska ... . 23,18 » 56,5% Letonska 1,78 > 27,1% Njemačika . . . 12,65 »> 27,2% Vel. Britanija 1,23 > 5,4% Francuska . . . 10,35 » 18,8% Mađarska 1,17 > 12,6% Poljska ... . 8,94 » 23,0% Švajcarska 0,98 > 23,8% Jugoslavija . . . 7,59 » 30,5% Estonska 0,95 > 20,9% Norveška . . . 7,50 » 24,2% Litva . . . 0,88 > 15,8% Rumunjska . . . 7,13 » 24,2% Belgija . . 0,55 » 18,1% Italija ... . 5,55 » 17,9% Danska . . 0,32 » 7,5% Španjolska . . . 5,00 » 9,9% Nizozemska 0,25 » 7,7% Ceboslovačka 4,66 >» 33,2% Albanija 0,22 > 5,0% Austrija ... . 3,14 » 37,4% Irska . . . 0,11 >» 1,6% Bugarska . . . 2,89 » 28,0% Luksenburg 0,08 » 32,2% U poglavlju o izvozu i uvozu drva doneseni su podaci za 1935, i 1934. g. Oni iskazani u kubnim metrima. Prema tim podacima izvezeno je : 1935. 1934. 1935. 1934. Iz: kub. m. kub. m. Iz: kub. rn. kub. m. Rusije . . 11,796.857 11,542.418 Rumunjske 1,626.544 1,620.291 Finske . . 8,314.329 8,597.732 Jugoslavije 1,434.517 1,687.469 Švedske 4,057.571 4,694.129 Letonije 1,141.412 1,393.469 Poljske 3,031,900 3,525.647 Estonije 380.196 533.585 Cehoslovačke 2,594.701 2,609.124 Litve . . 275.620 469.010 Austrije 2,445.305 2,263.910 Norveške . 256.603 258.250 Od našeg izvoza otpada pomenutih godina 70 odu. 64% na rezanu robu. Ostalo ide na tesanu robu, trupce za rezanje, gorivo, pragove i duge. Od ukupnog izvezenog drva otpada na čamovinu u obje godine ca 62%. Uvoz je ovdje prikazan samo za prvo polugodište 1935. i 1934. god. Od praktične su važnosti za međunarodnu trgovinu drvom poglavlja, u kojima su opisani i rastumačeni razni izrazi i kratice uobičajeni u trgovini drvom (18 str.), kao 100 |