DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1937 str. 45 <-- 45 --> PDF |
K a t i ć iuž. Josip , šum. pristav 8 grupe od Dir. šuma Banjaluka k šum. upravi Nijemci; M o s k a 1 j u k K. A I e k s a n d e r, podšumar 2 klase 8 grupe od šum. uprave Teslić k Dir. šuma Tuzla; M a t i ć inž. V a s i 1 i j e, šum. pristav 8 grupe od . Dir. šuma Sarajevo k Dir. šuma Tuzla. KNJIŽEVNOST MILAN TURKOVIĆ: KRAJIŠKE IMOVNE OPĆINE. Ta mala, ali vrlo zanimljiva brošura izašla je ovih dana u nakladi Primorskog štamparskog zavoda na Sušaku. »Zamamljivo, obilno i neiscrpivo je pitanje budućnosti Krajiških imovnih općina, zamršene i raznolike su opstojnosti«. Razmrsiti ih i srediti biio je dosta pokušaja u javnosti i štampi. Sam autor sprema posebno izdanje, u kojem će »iznijeti pojedinosti ogromnog materijala«, što se nagomilao u toku sedam decenija. Sa interesom očekujemo taj novi rad našeg začasnog pretsjednika, koji je umio i u knjižici od svega 14 stranica »površno i letimice«, kako sam veli, a u stvari jezgrovito i sa velikim razumijevanjem »naglasiti taj ogromni materijal«, koji je od vanrednog interesa i za istoričara i za sociologa i za šumara. U knjižici je dotaknuto pitanje segregacije imovnih općina (»provedene na vrat na nos«), istaknuta je uloga ugarskih vlasti (na koju obično zaboravljaju istoričari imovnih opićna), zatim su citirane najvažnije odredbe zakona od 187].. 1873. i 1881. godine. U samom načinu segregacije 1. O. bila je već klica materijalnog propadanja tih ustanova, ali su rashodi u zadnje doba... »brzali u nedokučive i reć bi fantastičke svote«, te je to naše »zadnje doba« definitivno upropastilo te velike narodne ustanove. Autor dalje ističe neke stvarno fantastičke brojke, za koje je suvišan svaki komentar. Da li je moguća sanacija I. 0., o kojoj se toliko govori? Nemoguća je, dok se ponajprije ne sastavi za svaku pojedinu imovnu općinu »jedan istinski status«, dok se ne utvrdi aktiva i pasiva. Autor tvrdi još i ovo: »svi ti tako zvani bilansi, koje objelodaniše imovne općine, ne odgovaraju faktičnom stanju u naravi.« Takovim postupkom (ustanovljenjem pravog finans. stanja putem inventarisania po efektivnoj vrijednosti) pokazaće se čudne razlike... Nekoje I. ()., koje važe za pasivne, postaće možda aktivne ... I. 0. koje nisu u stanju udovoljavati dužnostima, dužne su analogno odredbama trgovačkog zakona prijaviti to oblastima. Ali tako daleko nismo.« Ovo: »tako daleko nismo« svjedoči ipak o optimizmu pisca, jer ima nas dosta, koji smo naprotiv uvjereni, da smo već... i suviše daleko. A. Panov. Ing. Viktor Novak: PRATIKA ZA QOZDNE POSESTNIKE. (Založila Kmetijska družba v Ljubljani. Cena Din 6.—.) Ova je knjižica izašla proljetos i donosi članke objavljene u »Kmetovalcu« kroz godinu 1935. Pratika je napisana u prvom redu za posjednike malih šumskih posjeda u 43 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1937 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Sloveniji. Njezin sadržaj odiše velikom ljubavi za šumu i prožet je nastojanjem, da se seljacima pruže osnovni pojmovi za gajenje, zaštitu i iskorišćavanje njihovih šumica. Na 70 stranica velike osmerke, uvezanih u knjižicu džepnog formata, štampani su savjeti za rad posjednika u šumi tokom pojedinih mjeseci. Ma da je obim ovog izdanja prilično malen, ipak čini ono vrlo važan stupanj u teškim i vrlo oskudnim počecima slovenačke šumarske literature. Sadržaj je podijeljen po mjesecima od januara do decembra, na dvanaest poglavlja. Svako poglavlje ima po pet odsječaka. U prvom odsječku opisani su prirodni pojavi u šumi, važni za šumsko gospodarstvo. Pisac upozorava na promjene staništa tokom godine, na listanje, cvjetanje, urod sjemena i opadanje lišća glavnih vrsta šumskog drveća i upoznaje čitaoca sa životom ptica i divljači u šumi. U drugom su odsječku savjeti iz uzgajanja šuma. Lako razumljivim načinom tumači sve radove od prirodnog i umjetnog podmladivanja do sječe. Preporuča mješovite sastojine i time prelaz naprednijem šumarstvu; savjetuje pravilno steljarenje i govori o štetnim posljedicama kljaštrenja. Među ostalim spominje prejako forsiranje smreka na štetu jelovih i bukovih sastojina, koje bi u ponekim predjelima smanjile štete od vjetrova, snijega i kukaca. Spominje i to, da su na staništima prikladnima za hrast i druge listače bile podignute smrekove sastojine, koje su sada oštećivane po insektima i gljivicama. U trećem se odsječku govori o iskorišćavanju šuma. Naročito se zadržava na čuvanju pomlatka za vrijeme sječa, izrade i otpreme, te na pogreškama, koje često čini slovenački seljak prilikom prodaje šumskih produkata. Nadalje preporuča za božična drvca samo proredni materijal i pokazuje na nepravilne i prejake sječe klekovine, osobito u blizini planinarskih kuća i domova. Četvrti odsječak pruža savjete za zaštitu šuma. Naglašena - je opasnost šumskih požara, opisani su najopasniji kukci kao i preventivne i represivne mjere za obranu šuma od njih. Osim toga opominje, neka svaki posjednik na vrijeme prijavi šumarskim referentima sve veće ili opasnije navale štetnih kukaca. Ponovno dokazuje štetne posljedice nepravilnog steljarenja, a u pogledu divljači savjetuje ravnotežu između korisnog šumskog gospodarstva i lovstva. U petom odsječku pućuje na red u šumi i kod kuće. Svaki posjednik, kaže, neka barem inventarizira svoje šume i neka vodi o svim radovima, izdacima i dohotcima uredno knjigovodstvo i sve potrebne bilješke. Za održavanje zaliha u šumi i za računanje etata opisuje vrlo jednostavan način određivanja približnog poprečnog godišnjeg prirasta na cijelom posjedu. Zatim preporuča, da se zavedu pismene dozvole za kupljenje jagoda, gljiva, ljekovitog bilja itd., koje bi mogla izdavati općina u sporazumu sa posjednicima. U svih pet odsječaka navodi najnužnije propise zakona o šumama i raznih uredaba, koje bi trebao da upozna svaki seljak. Ova je pratika čitav mali šumarski leksikon, napisan takvim slogom i načinom, da je razumljiv za svakog slovenačkog seljaka. Podjela građe na pojedine mjesece prisilit će čitaoce, da knjižicu češće uzmu u ruke i mnoge će navesti na razmišljanje i na ispravak dosadanjih pogrešaka. Pratika je još opremljena sa 15 poučnih skica i na 4 mjesta je utisnuta propagandna sličica, koja pokazuje seljaka sa sjekirom na ramenu, kako stoji kraj šume i čita tablu sa opomenom: »Pazi! Oprezno!« Zbog važnosti ovakovih izdanja gotovo je nerazumljivo, zašto nije izlazak pratike bio opširnije popraćen i popularisan u slovenačkim novinama. Ovu bi knjižicu trebao imati uvijek pri ruci svaki slovenački seljak. To traži potreba širenja šumarske prosvjete među slovenačke seljake. To opravdava sadržaj knjižice i omogućuje niska nabavna cijena. Konačno, pratika će moći vrlo dobro poslužiti pomoćnom šumarskom tehničkom osoblju, čuvarima šuma i lovcima. Ing. Stanko Sotošek. 44 |