DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1937 str. 19 <-- 19 --> PDF |
O nekojim razdobljima prirodne povijesti našega krša, te o nekim njegovim sadanjim osebinama imam ponešto ili posve drugačije mišljenje nego mnogi drugi stručnjaci, koji su na kršu duže vremena živjeli i radili. Imam za to i svojih razloga. Ako to nisam ovdje sve ni spomenuo, a ni spomenuto možda dosta argumentima potkrijepio, ne bježim ni od toga u kasnijoj pismenoj diskusiji, ako je — dabome bude. Résumé. L´auteur expose un nouvel aspect du probleme de la reforestation du carst adriatique yougoslave. Cette reforestation devrait tenir compte des besoins principaux de la population paysanne ce qui — en n´exigeant que des dépenses tres modérées — pourrait la rendre beaucoup plus expéditive et beaucoup plus efficace que jusqu´ a présent. Ing. OMANOVIČ SALIH (SARAJEVO): ZLATNI BOR (PINUS SILVESTRIS VARIEGATA „ZLATIBORICA") Zlatibor-planina je nadaleko čuvena radi svoje blage i ugodne klime naročito ljeti, a i zimi, jer je tada vazduh suh i svjež i vrlo ugodan za zimski šport. Klima je dakle kontinentalna sa oštrim promjenama temperature ljeti i zimi. Ljeti rashlađuje ugrijani vazduh vjetar istočnjak i južnjak sa umjerenom jačinom, dok zimi bjesni snažna bura, koja nanosi veće gomile snijega na prevojima i brežuljcima čineći svaki prelaz nemogućim. Radi ovakve klime, koja vlada na Zlatiboru, veoma je ugodan boravak ljeti ,a i zimi osobito za one ljude, koji vole zimski šport ili im ljekari preporučuju, da tu zimu probave. Klima na Zlatiboru spada dakle u klimu Picetuma. Zlatibor se dakle s pravom može nazvati vazdušnom banjom, pa je »Kraljeva voda«, jedan dio ovog predjela, i proglašena u god. 1929. vazdušnom banjom. Tlo je na Zlatiboru dosta slabo, pa je prema tome šumska i poljoprivredna vegetacija ograničena samo na neke vrsti raslina. Ovo vrijedi naročito za šumsku vegetaciju, gdje uspijeva crni i bijeli bor, hrast, cer, breza i donekle jasen. Nekada i u dogledno vrijeme Zlatibor je bio većim djelom pod šumom, ali se još za turske vladavine pristupilo sječi vrijednih crnoborovih i hrastovih sastojina, jer su te prašume davale sigurna skloništa hajducima i nezadovoljnicima, odakle se napadalo na zulumćare i silnike´ potlačenog i pravno neobezbijedenog seljaštva. Sječom ovake vrijedne šume indirektno su se dobivale velike površine za ispašu stoke, a stočarstvo je i otprije u ovim krajevima bilo na zavidnoj visini, te je tako seljaštvo od ove gole sječe imalo direktne koristi, bez obzira na veoma loše posljedice, koje ga očekuju u doglednoj budućnosti. 17 |