DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1937 str. 15 <-- 15 --> PDF |
i neposrednom interesu baš sa onim slojem pučanstva, koji ga danas u mnogo slučajeva smatra neprijateljem i vršiocem nerealne sekature.* b) Zaštita i stvaranje seljačkih gospodarstvenih površina. O zaštiti zemlje protiv odnošenja vodom vodilo se računa već pri izboru glavne osnovice kraškog seljačkog gospodarenja. Jednako je važan vanjski oblik produkcionih površina. Najsvrsishodnije je u tom smislu za brdska seljačka gospodarstva način formiranja terena u terasama. Zaveden velikim obiljem kamena, a vodeći od nužde računa o postojećem sistemu stočne pustopašice seljak sa našeg primorskog krša ne pozna načina postepene tvorbe terasa pomoću strmo priklonjenog zemljanog nasipa i pokosa njegovog učvršćenog travom ili korisnim grmljem (n. pr. jagodama, dunjama u obliku šikare, pčelarski korisnim grmljem i t. d.). On pozna samo redovno podziđivanje terasa nedostatno gustim suhozidem, što zahtijeva izgradnju terase u jedan mah, propušta zemlju između kamenja i ne vodi računa o potrebnom priraštaju zemlje u visinu (debljinu). Jednako pogrešno i većim dijelom bezuspješno pokušava seljak hvatati vodom nošenu zemlju i mutljag »mrežama«, da tako kažemo, od šupljikavog i rupama previđenog suhozida. Treba stoga da primi pouku o hvatanju te zemlje i mutljaga pomoću gustih zemljanih nasipa zaštićenih od deranja vodom primjenom popločenih kineta ili uporabom umjetnog »ponorskog« otjecanja vode uz osigurano slijeganje zemlje i mutljaga. što ga voda sa gornjih terenskih površina nosi. Učiniti kraškog seljaka svjesnim upotrebljavačem ovih na prvi mah sporednih oostupaka i vještina, presudno bi bilo za kraški gospodarski preporod. Tu je do krajnih konsekvencija u pogledu čuvanja i stvaranja novih naslaga zemlje i humusa predviđeno načelo: veliki uspjesi sa malim sredstvima pomoću planskog postepenog i ustrajnog rada. Bur a je kao žestoki, suhi i hladni vjetar u stanju da za par dana raznese na hektare do 2.00 m duboke zemlje, da isuši tlo u tvrdu koru p;ar sati iza obilne kiše, a sa voćaka da strga i ljeti sve do jednoga ;i lišće i plodove, da promrzne pupove, mlade izbojke i cvijet i t. d. Bez praktički neškodljivog obuzdavanja bure nema ni govora o uspješnom i trajnom seljačkom gospodarskom iskorišćavanju prostranih kraških površina. Sigurnu i jeftinu zaštitu u tom pogledu može seljaku da dade samo otporno zimzeleno šumsko drveće. Dosadanja šumarska istraživanja o uplivu šume na klimatske odnose zahvaćala su redovno ili predaleko od šumske sastojine ili suviše blizu u sastojinu samu. Što se tiče zaštite protiv vjetra šumskim drvećem, za seljačko je gospodarstvo u glavnom bez interesa veliko prostranstvo šume. Obranu daje gustoća i visina drveća. Par gustih redova visokog drveća sa gu * Poznato je, da mnogi hibridi šumskog drveća vrlo brzo rastu. To je valjda i potaklo Talijane, da osnuju posebnu stanicu za uzgoj topola iz sjemena i za stvaranje topolovih hilprida različitih tipova, koji se onda bez daljih promjena lako razmnažaju ključicama. Ne bi bilo smiješno, a danas već ni fantastično, kad bismo sebi postavili zadatak, da odgojimo takve hibride šumskog drveća, koji će svu snagu moćnog i razgranjenoga svog korjenovog sistema upotrebiti poglavito baš u produkciju lista, tankih grančica ili krupnih plodova. Takvoga rada za naš krš upravo i treba. Preveo sam s ruskoga Mičurinov u knjigu o metodima i načinu njegova rada i nadam se, da ću je doskora moći objelodaniti. 13 |