DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 99/1936 str. 8 <-- 8 --> PDF |
DEVASTACIJA ŠUMA. U nekim kraievirna, a napose u Bosni, pustožeaje ^un):i ^nuzelo je upravo katastrofalne razmjere. Ako se zlo hitno i energiču<; ne spriječi, nastat će u budućnosti nedogledne posljedice Zar nenian-o do\´oljno krševa i goleti? Zar treba da ih još stvaramo? O tom bolnom pitanju prikupili smo izvještaje naših podružuicj:\ Za informaciju vadimo iz tih izvještaja samo neke pasuse. U pripremi je brošura o devastacijama sa apelom na sve odlučujuće faktore, da se zlu hitno i energično stane na kraj. Novi Zakon o šumama stupio je na snagu 1 jula 1930 god. i odmah su se osjetile dobre posljedice njegove strogosti. Iz svih krajeva države stizali su izvještaji, da su poslije donošenja Zakona o šum.ama šumske štete i devastacije šuma počele znatno nazadovati. Međutim nastupom krize u toku 1931 i slijedećih godina seljak se našao u teškom položaju. Uslijed pada cijena agrarnih proizvoda u mnogim je krajevima države seljak tražio uslove za održanje egzistencije zadiranjem u šumu. Prva navala na šumu većega opsega, nije se mogla u prvom začetku uspješno suzbijati zbog nedovoljnog osoblja i neefikasnog kažnjavanja krivaca, pa su šumske štete postepeno dobijale sve veći mah. Kada je donošenjem Zakona o odlaganju izvršenja i opraštanju novčanih kazni od 27 februara 1932 god. narod osjetio, da mu se od strane vlasti popušta, on je> čini se, s^´atio da ima nepisano pravo na šumu i time se je obilno koristio. Od tada šumske štete i devastacije šuma neprestano rastu gotovo u svim šumama, bez obzira na kategoriju vlasništva. Najbolje se to razabira iz priloženih pregleda (tabela). Broj šumskih šteta, koje počinja čovjek, nagomilava se iz godine u godinu. Na taj se način stvara ogromna negativna stavka u bilancu našeg šumarstva i naše šumske privrede. Razlog za šumske štete ne treba tražiti samo u siromaštvu i potrebi nego i u mentalitetu našeg seljaka, a — na žalost — i u mentalitetu mnogih intelektualaca na uplivnini položajima , koji drže, da je šuma neiscrpivo dobro i da raste brže nego što se siječe. Do izražaja dolazi i narodni suverenitet, ispoljen u raznovrsnim intervencijaima i interpelacijama narodnih poslanika, koje se redovno svršavaju amnestijom šumskih kazna. Kada nam prolazeći kroz šumu zapne oko za kakovu ogoljenu površinu i zapitamo lugara, da- li je ovdje bio šumski požar ili navala zareznika, nije rijedak slučaj da dobijamo odgovor: »Ne, to je izbornaj sječina gosp. N. N-a«. Naravno, da to potstrekava neupućenog seljaka, koji posiže za ovim zajedničkim narodnim dobrom jer vidi, da je to najlakši način, da dođe do brze i lake zarade. Neuređeni vkasnički i posjedovni odnosi svakako mnogo doprinašaju ovome zlu. Mnogobrojnim uzurpacijama, kolonizacijoni i drugim dobronamjernim i zlonamjernim zahvatima u drž. šumsko zemljište su granični odnosi u nekim krajevima (napose u Bosni) u tolikoj mjeri poremećeni, da se u tome poslu i sami državni organi teško snalaze. Ovo utoliko više, što su u mnogim slučajevima granični znakovi bilo istrunuli, bilo zlonamjerno povadeni. Takvim se stanjem uspješno pravda svako silovito zauzimanje drž. zemljišta i u onim slučajevima, gdje je već na prvi pogled jasno, da uzurpant nema nikakvog- prava m prisvojeno zemljište. 8 |