DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 99/1936 str. 6 <-- 6 --> PDF |
Član 7 nabraja pripadnike polj. komora. To su: >^l. Vlasnici polj. (šumskih) posjeda (imanja), koji ga sami sa svojom porodicom iii u svojoj režiji ubradiiju a poljoprivreda im je glavno zanimanje.,..«. , ^ ^>2. Zakupac, napoličar i uživalac polj. posjeda ako im je poljoprmeaa) giavno zanimanje^^. . . , - .. ~ >3- Poljoprivredni radnik pod uslovom da najmanje 3 godme zivi u jednoj opcini i da mu glavni prihod čini zarada od rada u poljoprivredi i da ne potpada pod Zakon 0 osiguranju radnika^. , , Pripadnici komore imaju aktivno i pasivno izborno pravo za komorsko vjjece, da se koriste svim komorskim ustanovama, da traže i primaju podatke potrebne njihovom privrednom radu, da podnose predloge, da traže intei-venoiju radi zaštite privrede. . ^ >, , . Dužnosti pripadnika komore: da komon daju sva obavještenja i sve podatke koje komora od njih traži za potrebe njezinog zakonskog ili statutarnog rada, da plaćaju za komoru prirez itd. Organi polj. komora jesu: vijeće´, izvršni odbor, nadzorni odbor, diis(^iplinski odbor, stalni ili specijalni stručni odbori, predsjedništvo i komorski uredi. Komorsko vijeće je vrhovni upravni organ komore. Sastoji iz biranih, delegiranih i kooptiranih članova. Svaki srez bira po jednog biranog vijećnika na 6 godina. Delegirane članove određuju revizijski zadružni savezi i centrale polj. društava. Osim toga Udruženje jug. agronoma, J u goslo vensko šumarsko udruiženje´ j Jug. veterinarsko udruženje delegira u svaku banovinsku komoru po jednog Člana (t zamjenika) iz redova članova svoje sekcije u dotičnoj banovini. Komore treba da podmiruju svoje troškove iz vlastitih sredstava (vlastite ustanove, komorske takse), ali mogu da razrezuju i prire z na zemljarinu svojih pripadnika. Taj prirez će ubirati poreski uredi s ostalipi porezom. Prirez do 5% određuje kom. vijeće, a preko 5% odobrava Ministar poljoprivrede. Važno je naglasiti da će u svakom komorskom vijeću biti uglavnom samo po jedan i to delegirani predstavnik šumarstva. Birani članovi komore biće većinom predstavnici poljoprivrede u užem smislu. Nastaje pitanje, da li je teret, što će ga šumski posjedi snositi podavanjem kom. prireza biti u skladu sa zastupanjem i zaštitom, koju će šumskoj privredi pružati komore? Da na to pitanje odgovorimo, treba da uočimo stanje šum. posjeda u raznim krajevima države. Gdje prevladava sitni šum. posjed (Slovenija), tam´O je šumoposjednik ujedno i poljoprivrednik. Interesi šumoposjednika i poljoprivrednika usko su vezani. U tim krajevima ima spomenuti sistem svoju opravdanost, jer će se u komorskom vijeću nailaziti uz delegiranog šumarskog vijećnika još i vijećnici, koji su šumoposjednici, pa će time šumska privreda biti bolje zastupana, odnosno biće zastupana donekle u skladu s prirezom, koji će da snosi. Naprotiv u krajevima, gdje prevladava veći privatni šumski posjeći biće pri^´atna šumska privreda razmjerno znatno opterećena spomenutim prirezom, kako izgleda — više, nego li će biti zastupana U krajevima, gdje prevladava državni i komunalni šumski posjed, postoji opasnost, da će poljoprivrednici riješavati zajedničke pro´hleme u interesu poljoprivrede, a nai štetu šume. Poljoprivreda i šumarstvo dvije su privredne grane, koje u pojedinim pitanjima dolaze ponekad i u neizbježiv sukob, prije svega tamo, gdje nije još sta´bilizovano šumsko zemljište. Pitanja šumske paše u vezi sa branjevinaima, steljarenja, krčenje apsolutnih šumskih zemljišta i tomu slično na dnevnom \su redu. U Njemačkoj je šumarstvo također kumulirano u poljoprivrednošumarskim komorama. Kako je dolazilo u nekim komorama do živih |