DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 99/1936 str. 5 <-- 5 --> PDF |
ZASTUPANJE ŠUMSKE PRIVREDE U KOMORAMA. Unapređivanje poljs;ke i isurnske privrede medu ostalim spada u dužnosti i općih upravnih \hsU (napose banskih uprava i sreskih načelstava). Dakle sreski štim. referenti kao i referenti kod banskih uprava imaju pored šumsko-pohcijskih dužnosti da vode brigu i ´O unapređivanju šumarstva, o propagandi, o pošumljivanju gohh površina, da upućuju šumoposjednike u racionahio šumsko gospodarstvo i tako redom. Šumsko-policijski propisi brane i štite postojeć e opće interese. Ali evidentno je, da napredak ne leži samo u tome, da se ti interesi zaštite, već da se i unaprijede. Dakle samo korak dalje od šumsko-policijskih mjera dolaze mjere oko unapređivanja šumske privrede i to ne samo in ultima linea u općem, već i u interesu samog privrednika. Mogu li državni organi sami u pravoj mjeri zastupati, braniti i unapređivati privredu? Mogu li sami zastupati i braniti interese privrednika? Izgleda, da je u današnjim socijalno-ekonomskim prilikama potrebna i saradnja samih interesenata u punoj mjeri. Sam privrednik najbolje zna, gdje ga boli. Privrednike dakle treba organizovati u ustanove, u kojima će moći saimi štititi i zastupati interese privrede. Industrija, trgovina i obrt kao privredne grane imaju već odavno svoje industrijske, trgovačke i obrtne komore. Poljoprivreda i šumarstvo, premda najveće i najvažnije privredne grane kod nas jos ih nemaju. Zar to ne izgleda čudno? Kad uočimo, da je daleko lakše organizovati manji skup ljudi, čiji se interesi ne razilaze, nego li velike, goleme skupove, sa najrazličitijim i neobično mnogobrojnim potrebama i interesima, najraznovrsnijom naobrazbom, a onda i sa veoma raznoUkim pogledima na život uopće — stvar nam je j.asna. Nije čudo, da je neorganizovan poljoprivredni stalež dosada preplatio mnoge račune vis-a-vis drugih staleža i da je, u izvjesnoj mjeri možda i zbog toga došao u vrlo težak položaj. U vezi toga naše je Udruženje pozdravilo zamisao organizovanja poljoprivrede u polj, komorama. Za nas je od najveće važnosti´ pitanje: treba li u tim komorama da bude orgah´izovan-a i šum. privreda i na^ koji način? Brojni nacionalni ekonomi zastupaju mišljenje, da liberaln i sistem pomalo ustupa mjesto planskom sistemu, u kome će inicijativno najveću ulogu igrati organizovani staleži. -Upravni odbor je zamolio nadležno Ministarstvo poljoprivrede za projekat Uredbe o polj. komorama. Ministarstvo poljoprivrede spremno nam je izašlo u susret i dosta´vilo 10 primjeraka projekta Uredbe. Svaka banovina imat će po tome projektu svoju komoru. Sjedište banske uprave je sjedište komorne. U prvom se članu projekta kaže: »Za zastupanje, zaštitu i unapređenje interesa poljoprivrednika kao i interesa poljoprivrede uopće, ustanovljuju se banovinske poljoprivredne komore«. One su »javno pravne ustanove i savjetodavna tijela drž. vlasti ] samoupravnih tijela po svim pitanjima, koja su u vezi sa poljoprivredom, nacionalnom privredom uopće i socijalnim poretkom«. Za šumarstvo je važna zadnja alineja prvog člana: »Pod poljoprivrednom u smislu propisa ove uredbe smatra se i šumarstvo«. Član 3 ističe da komore rade prema odredbama Zakona i svojih statuta i Pravilnika, koje donose komorsk a vijeća , a odobravaju nadležne vlasti (ban). Komore su prvenstveno savjetodavna tijela, one imaju da proučavaju sva pitanja, koja se odnose na poljoprivredne grane i da podnose vlastima svoja mišljenja i predloge. |