DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 99/1936 str. 13 <-- 13 --> PDF |
stupak mora uroditi nt-gativnim rc^ziiltatima. Nije ćticlo, da su iz takovih, do tada ispravnih državnih šuinarskih služhe´nika, izvjesni broj njih postali i desperateri. Nije čudo, da su oni tražili zaštite na sve moguće strane, zaobilazeći svoje direktne I indirektne´ starešine, jer narod kaže: Glad očiju nerna! Osim toga uz svu i^voju najbolju volju i najjači svoj samoprijegor, čuvari šuma osjetili su i te kako poratne rezultate učestalih amnestija šumskih krivica. Seljak je time^ seba otvorio novu profesiju, — ilegalnu profesiju trgovca drvetom i to naravski siste-niatskom krađom iz državnih šuma. Seljak se uvijek nada i on čvrsto znade, da će opet amnestija doći, pa zato i ruši šumu. čuvar f^uma je postao tu nemoćan. Pa ne samo čuvar šuma i lugar, ve´ć i sam šef šumske uprave, pa s njima i mnogi drugi, koji su i na višim pioložajima. Demagogija je duboke brazde udarila ta moral našeg inače do sada poštenog i čestitog naroda, što treba svakako čim prije dobrom i energičnom upravom suzbiti. Šumarska nauka znade za preborne sječe, a današnjica je registrovala nažalost i >^i2borne sječe«. Naravska je pojava, da u svakom žitu ima kukolja. Kukolj će međutim selekcijom morati da se potpuno eliminiše. Ali mi, šumari, koji smo u uskom kontaktu sa našim čuvarima šuma, moramo po svojoj savjesti kao i koristi očuvanja državne šumske miovine, da mogućnost naj minimalni je egzistencije tih naših najnižih upravnih jedinica uzmemo u zaštitu i da im, ne samo omogućimo goli život, već da im damo moralnog podstreka, da ostanu na bedemu očuvanja našeg najvećeg blaga, naših šuma, čvrsti i jaki, ti paoci našeg.velikog administrativnog i privrednog točka šumarske ekonomije i šumarske politike. Zgrada se mora graditi sa temelja, a ne sa krova. Ovdje se mora napomenuti još jedan veoma važan momenat: u organizaciji naše šumarske službe u Kraljevini Jugoslaviji nema tako zvani njemački nadšumarski sistem. Kod nas je sistem šumskih uprava. Prema tome je´ u glavnom kontakt šume sa šefom šumske uprave skoncetrisan na lugaru ili na čuvaru šuma. Lugar je ono lice, koje kod nas vrši doznaku stabala za sječu, tu najglavniju stručnu dužnost očuvanja i regeneracije šuma, lugar je ono povjerljivo lice, koje vrši premjeru i pirimopredaju drveta trgovcu i industrijalcu u ime države, lugar je ono lice, koje vrši pošumljenje, kako redovnih sječina, tako jgoleti ili krša. Nadalje lugar ima da vrši nadzor iskorištenja lova i ribolova. Zatim kod teritorijalno najvećih direkcija šuma (Sarajevo i Banjaluka) lugar Ivrši -i sve tehničke radove servitutnih odnosa u svim nedržavnim šumama. To znači da on mora uz sve svoje ostale prekomjerne dužnosti da svake godiine ustanovi i popiše potrebu servltutnog materijala, ^da ta stabla doznači u šumi pa zatim da ih premjeri i preda servitutnim ovlaštenicima, što svakako nije mala dužnost, kada se zna da servitutni ovlaštenici u Bosni i Hercegovini primaju godišnje preko 2,000.000 m^ drveta. Iz svih tih razloga potrebno je čim prije stvoriti kadar čvrstog karaktera državnih šumarskih službenika, koji danas, i ako su kvantitativno na nekom broju, lutaju tražeći zaštitu svojih najminimalnijih i najvitalnijih potreba. Na ove momente upućuju nas sve pojave današnjice. Lugar i Čuvar šuma obraća se svuda — uglednijim seoskim gazdama, koji su u vezama sa političkim ljudima, utiče se on nadalje banskim vijećnicima, narodnim pioslanicima, senatorima itd. Ne obraća se svome direktnom starješini, nadležnom šefu šumske uprave, jet je svijestan, da mu on ne može bas ništa pomoći. Ovdje je čvor koji se treba i mora presjeci. A da se to uspješno mogne presjeci, potrebno je, da se stvore sve predispozicije za to. Potrebno je da čuvar šuma osjeti i da znade da je on državni službenik sa dužnostima i pravima i da će za svoj pravilan i ispravan rad vazda naći zaštitu u osobi nadležnog šefa uprave, -jsto tako kao što će vazda morati da osjeti svu strogost zakona za svoje prestupe. Sa gornjim obrazloženjem Udruženje je uputilo Ministarstvu šuma predstavku, u kojoj je tražilo: 1) Prije svega treba izvršiti čim prije smotru cjelokupnog drž. šumsko čuvarskog personala i izvršiti selekciju po stručnim i moralnim kvalifikacijama. Sve što ne odgovara gornjim uslovima beskompromisno eliminisati. 2) Povratiti službenicima sa najmanje deset godina šumarske službe njihova do 31 marta 1927 god. stečena zakonska prava, nakon pregleda i izvršene smotre njihovih kvalifikacija pod 1), 3) Obligatorno uniformisati cjelokupno šumsko osoblje inkluzivno hve šumarske državne službenike na terenu, a za to im dati mogućnost 13 |