DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 99/1936 str. 12 <-- 12 --> PDF |
PITANJE ČUVARA DRŽAVNIH ŠUMA. Da se očuvaju šume, koje su upravo kod nas jedan od najvažnijih izvora narodnoga blagostanja, potreban je dobar kadar lugar?:kog osoblja. Po tome pitanju uputili smo Ministarstvu šuma predstavku, Uju je sastavio član Glavne uprave g. Ing. B. Babić , v. d. direktora sur-ia u Sarajevu. Prema organizaciji šumarske službe u Kraljevini Jugoslaviji čuvar suma je u stvari najniža upravna jedinica u administrativnom i privrednom točku šumarstva i šumske privrede. Ako izdaju paoci toga točka, sleduje neminovno pomjeranje ravnomjerne kretnje, što opet reperkutorno djeluje na cjelokupan aparat u pravcu na niže. Da bi se točak normalno kretao, mora biti svaki paoc na svome mjestu ispravan, pregledan i cijenjen na svoju sposobnost, a ušarafljen dobrim materijalom, te dobro konzervisan na svome mjestu kamo spada. Naše šume, taj izvor našeg najvećeg narodnog bogatstva, čuvaju lugari. Njima su povjerene multlmilijonske vrijednosti a skoro redovito bez ikakvog inventara i reversa. Da bi se uopće omogućilo intenzivno i celishodno čuvanje i očuvanje naših šuma potrebna su u glavnom dva faktora i to: spiosoban, ispravan materijal i Idolično uzdržavanje toga materijala. Niko od stručnjaka neće osporavati, da je lugarska služba teška i da obiluje nesravnjivim poteškoćama i naporima kao i odgovornosti moralnoj i materijalnoj u odnosu prema svim drugim granama državne eksekutivne službe. Dok slični državni službenici, kao organi javne bezbjednosti, na pr. žandarmi, finansi itd., imaju pored manje naporne´ terenske službe da snose odgovornost samo za izvršenje striktno im datih konkretnih naređenja, dotle je državnim šumarskim organima domena državna šuma, dakle čuvanje šume i davanje računa o povjerenim im šumama, pri čemu su, ne samo izloženi bijesu svih elemenata prirode, već snose i veliku moralnu i materijalnu odgovornost za očuvanje povjerenog im državnog dobra. Stoga su lugari i čuvari šuma i omraženi u narodu, jer moraju od bijesa narodne sjekire da čuvaju i brane državnu imovinu. Da bi mogli izvršavati te svoje teške dužnosti, treba poslodavac, u konkretnom slučaju država, da im za to dade punu mogućnost i materijalnu i moralnu. Međutim šta smo vidjeli do sada? Godine 1927 koja je godina bila fatalna za očuvanje državne´ šumske imovine, izbacilo se je iz toga državnog šumarskog administrativnog točka oko 700 službenika. Nadalje, dok se ostalim sličnim državnim službenicima, kao na pr. žandarmima, finansima pa i poreznim eksekutorima daje na teret državne kase uniforma i državno oružje za celishodno vršenje službe, dotle naš lugar i čuvar državnih šuma, ako hoće da nosi uniformu, mora da je kupi po svoje rođene skupe pare a oružje mu je ispod svake kritike, jer mu država ne samo ni to nije davala, ve´ć mu je moderno oružje i oduzimala i plijenila samo ako se zvalo »Karabin« pa makar da ga je čuvar šuma pošteno za svoj novac kupio i platio. Dok žandarm u vršenju svoje dužnosti ima pravo, pa u izvjesnim sluča,jeViima i dužnost, da prebaci pušku »na gotovs«, pa čak i upotrebom vatrenog oružja da pribavi rešpekt postojećim pozitivnim državnim zakonima, dok finans ima pravo, pa i dužnost, da puca na švercere duhansko-monopolskih proizvoda, dotle lugar, čuvar državnih šuma, čak i u onom slučaju, kada upotrebi oružje u skrajnjem momentu obrane golog života, čuvajući i braneći državnu imovinu, ide u — haps. Dokazivati na sudu nužnost obrane golog života, ,veoma je teška stvar! Zato imamo nažalost, mnogo primjera. Dok jadnik dokaže, da je faktički pred zakonom prav i nevin, dotle on mjesecima čami i vene u hapsu, žena i djeca mu pate mučenički život pa ima — nažalost — primjera, da su ekzistencije ovako nevinih ljudi i njihov;h familija dolazile u pitanje biti ili ne biti. Na riješavanju ovoga pitanja, mnogo se je do sada griješilo. Razni eVsperimenti donosili su skoro sistematski porazne rezultate. Na čuvare drž. šuma i lugare stavljene su i stavljaju se još i danas neostvarive dužnosti. Staviti jednom čuvaru šuma u dužnost, da odgovara moralno i materijalno za čuvanje šumsi<:e površine od 5, (10, 20 pa i više´ hiljada hektara, mora svaki stručnjak unaprijed znati, da je takova služba samo formalna, šahlonska a u apsolutnom smislu neostvariva i neizvršiva. Nadalje, oduzimati jednom državnom službeniku njegova zakonom stečena prava i prebacivati ga zbog relativno vrio male budžetske uštede na niže, kao što se je to .jjesilo 1927 godine 31 marta, svaki je stručnjak unaprijed morao znati, da takav po li:^ |