DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 99/1936 str. 11 <-- 11 --> PDF |
moćna za^ preduzimanje kakvih efikasnijih mjera i nastoje sami zaustaviti tok dnevnih dog"a(iaja kako najbolje mogu i znaju. Naravno da ovakva akcija seljaka izaziva otpor od strane protivnika, koji obično završava krvavim obračunavanjem. Samozvani pokret seljaka u tom pravcu nastupa izgleda zbog toga, što vlast prema postojećim zakonima suviše sporo i p r e b 1 ai g o kažnjava krivce. Kakva kazna čeka onoga, koji je bespravno posjekao i iskrčio drž. šumu i time nanio državi ogromnu štetu? Maksimalna kazna za njegovu krivicu iznosi kOOO.— dinara globe, koja se obično pretvara u zatvor (20 dana), taiksa za presudu i nekoliko hiljada dinara obračunate šumske štete. Kako se amnestijama globa i taksa za presudu obično anuliraju, a presuđeni izno´S za štetu ostaje na papiru, jer istu niko i ne pokušava naplatiti — ne osjeća se intervencija vlasti da se zlo, koje uništava šumu, spriječi i — sve ide po starom. Sva se kazna svodi na par dana zatvora — ako i do toga uopće dođe. Uzimajući u obzir mentalitet našega seljaka u izvjesnim krajevima, koji zatvor ne smatra za kaznu već za prisilan odmor, može se mirne duše kazati da se satiranje, haračenje šuma vrši bez ikakove kazne, nekaž njivo. Ako se još tome dodaju nezdrave političke prilike, demagogije raznih korteša, bezbroj riješenja i naređenja, po kojima se šumske štete i uzurpacije drž. šuma prećutno toleriraju, nastup kazne odnosno rušenje ograda na uzurpacijama pod raznim obrazloženjima odlaže (dok se ljetina ne skine i sL), pa se tek može dobiti jasna shka, kakva pometnja je nastala u pojmovima devastacije šuma. Na osnovu svega toga u narodu se stvorilo uvjerenje da za šumske štete i samovlas.no prisvajanje državne imovine nema odgovornosti i da vlasti uopće ne kažnjavaiju krivice za štete u šumama. Treba znati da u većini slučajeva broj Šumokvaraca i uzurpanata pretstavlja manji dio seoskog stanovništva, često nekolicinu nabusitijih ljudi, koji od toga posla sebi prave zanimanje i laku zaradu i koji se udruženi mogu oprijeti svakom lugaru. Prema tome svaka, pa i najstroža mjera protiv takovih lica bila bi socijalno opravdana, jer bi to značilo zaštititi većinu mirnog seoskog stanovništva protiv teroru nekolicine. Imajući sve to u vidu, a znajući da se šumske štete počinjaju iz potrebe i iz k o r i s t o 1 j u b 1 j a i iz neznanja i da je šumai otvoreno dobro, koje se teško da čuvati, Glavna je uprava spremila zasebnu brošuru o tome pitanju, da njome upozori sve mjerodavne činioce u ovoj zemlji, kako bi se to veliko zlo ako ne odmah sasvim otklonilo, a ono barem, prema danim mogućnostima svelo na najmanju mjeru. Glavna je uprava stala na gledište, da šumarsko činovništvo sa svojim organima može samo onda dati povoljne rezultate u šumskom gospodarstvu, ako zaista naiđe na razumijevanje i potporu svih, koji, bilo u kojem pravcu, imaju utjecaja na odvijanje našega javnoga života. U protivnom slučaju šumarsko osoblje, nailazeći samo na smetnje u svome radu, ne može da- da ni najmajnje dijelove onoga, što bi moglo dati svojoj zemiji i svome narodu. II |