DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 99/1936 str. 10 <-- 10 --> PDF |
^ . - POTRAŽIVANJE Imovnih opština na šumskitn štetama krajem 1935 godine. Fetrovaradinska \ / . . . --, -^ ^ ,´ !,500/0(X).-~- Din Brodska 4,500.00C?.- Gradiška . - . . 4,120.000.— Ojurgjevačka . -.´. 8,786,366.— 7,O00.0OC).— Krize vač ka 5,641,724.— II banska I banska 3,500.000.— Slunj ska 4,999.196.— Ogulinska 3,806.916.— Otočka , . -. . ... . 13,409.600. , ^ : , ´ _UkupTO 57,263.802,—Dia Posebn o i vrlo aktuelno pitanje pretstavljaju k o ra u n a 1 n e sume u Srbiji i Južnoj Srbiji o kojima je do sada vodeno vrlo malo računa. Zbog neuređenih pravnoposjedovnih odnošaja, kao i pomanjkanja dovoljnog nadzora i dobre uprave nad ovim šumama njih postepeno,ali sigurno nestaje. Ove šume se potajno i mimo vlasti rasparčavaju i dijele među pojedine ekonomski jače i pohtički uplivnije seljane. Općinski odbornici i seoske starješine, ne samo što mnogo puta ne zaštićuju općinske šume, već naprotiv mnoga dioba tih šuma pa nedozvoljena sječa potiče baš od njih. Jasno je, da se ovakove diobe vrše uglavnom zato, da se rasparčane parcele mogu lakše eksploatisati, a kada su one konačno iscrpljene, onda ih se njihovi nelegalni posjednici velikodušno odriču u korist općina i sela. Iz svih krajeva države stižu izvještaji, da se šume, a naročito državne, nemilice sijeku, uništavaju i devastiraju na svakom koraku. Ono što je još preostalo iza industrijskih sječa, šumskih požareva, elementarnih "nepogoda i zareznika, uništava nemilice stoka i čovjek, da hametom dotamani i posljednji ostatak nekadašnjeg zelenog carstva. Ako se ovim tempom produži ova anarhija u šumskom gospodarstvu, u pojedinim eksponiranim krajevima države nastaće već u najkraće vrijeme posvemašnja devastaicija i ogoljavanje te stvaranje krševa, goleti, vododerina i bujičnih područja. Na taj način veliki dio ranije šumovitih predjela Bosne, Srbije i Južne Srbije, p o s t a ć e golet i krš, kakve viđamo u Hercegovini i u Primorju. Pada nam u oči da šumske štete i uzurpacije drž. zemljišta većinom vrše imućniji ljudi, koji imaju dovoljno radne snage, alata i sprege, da ovaj zlokobni posao što brže vrše. U nekim srezovima Bosne (Prijedor, Ključ, Teslić, Banjaluka - Sanski Most. Prnjavor itd) i Hrvatske (bivša Vojna Krajina) preobrazilo se haračenje šuma u pravu nele galn u trgovinu : seljaci prodaju seoskim pretrgli jama ne samo ogrijev i taninsko drvo već i željezničke pragove, seosku gradu i drugo bez ikakove uspješnije intervencije drž. orgama. Nije rijedak slučaj da seljak proda svoje vlastito zemljište a uzur pirano zadrži za obradu. Kada je šuma već na izmaku i devastacija počinje zauzimati katastro falan razmjer, onda se protiv ovoga zla počnu buniti razboritiji seljaci . Oni uviđaju, da bezobzirno uništavanjem šumai od strane po jedinaca ugrožava njihov opstanak. Oni uviđaju, da je državna vlast n^ 10´ |