DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1936 str. 91 <-- 91 --> PDF |
Pod utjecajem neminovnih izmjena socijalnih prilika mijenjaju se i čitavi sistemi rada, koji su u nekim slučajevima bili smatrani dogmom i bili utvrdjeni dugogodišnjom praksom, pa i naučnim razlozima. Razumljivo je, da je prije svega šumarsko gospodarstvo kao dijelak opće narodne privrede, već po svojim karakteristikama podvrženo raznim utjecajima, koji nisu, a ne mogu ni biti bez jačih posljedica. Konzervativno u svojoj suštini — šumsko gospodarstvo imperativno traži mirni razvitak. Gdje toga nema, nema šumskog gospodarstva, a nema ni onih blagodati, koje šuma ima davati čovječanstvu. Pojave nestalnosti ubijaju u srži šumarsko gospodarstvo. Tako je u svijetu, tako je i kod nas. Iz izvještaja o sjednicama, pa i izvještaja za skupštinu, vidjeli ste glavne poteze, u kojima se ´cretalo naše nastojanje u vezi sa životom naše struke u prošloj godini. U vezi toga istaći ćemo ovom prilikom samo ukratko nekoje momente. Veliki napori, koje ulaže naša struka, koje pjrije svega ulažete vi, koji ste većinom u najbližem, možemo reći u dnevnom dodiru sa šumom, za njezino održavanje i unapredjivanje pokazuju, da je i kod nas nažalost na mnogo strana na dnevnom redu borba za šumu, borba za njezino održavanje. Veliki Vaši napori, koji često puta svršavaju sa posvemašnjim gubitkom fizičkih snaga očeva obitelji — pokazuju, da treba nažalost još mnogo rada, borbe i pregaranja, da se samo sačuva šuma, gdje ona postoji i gdje mora postojati. Prostrane devastacije, oduzimanje šumskih zemljišta ne samo šumskoj nego, što je naročito teško, i svakoj drugoj kulturi, pitanja su, koja duboko zasijecaju ne samo u sadanji, nego i u budući život pojedinih naših naselja, u život čitavih naših pokrajina, pa i u život čitavog našega naroda. Ovdje nam dolazi na um misao Andtova, da ista ona sjekira, koja siječe šumu podsjeća i sam narod. Dolaze nam na um riječi Richlove: »Uništite šumu, pa ste uništili historijsko gradjansko društvo. Čovjek ne živi o samom kruhu. Ako i nebudemo uvijek trebali drva, ali ćemo šumu ipak trebati. Ako nam i ne bude od nužde onaj suvarak, da ugrijemo vanjska uda našega tijela, ipak nam je potrebna ona svježa zelen šumska, da nam zagrije dušu.« Za naše prilike, gdje se život naroda ne može´ ni zamisliti bez šume, ovo je istina, Koju možemo dnevno konstatovati. Mi smo i kao pojedinci i kao udruženje digli svoj glas na obranu šume. Istina je, teške socijalne prilike, koje imaju redovito mnogo veze i sa teškim materijalnim nevoljama, a čiji su uzroci izvan našega dohvata, ne dopuštaju, da se šumi, najvećem izvoru dobara, obrati puna pažnja. Mi i ovom prilikom apelujemo na sve misaone ljude naše zemlje, da pomognu rad stručnjaka u zaštićivanju šume, jer zaštićujući šumu zaštićuju normalno odvijanje života; i života na selu i života u gradu. Istina, mi možemo zabilježiti i svijetle momente u našoj struci: Donesena je Uredba o organizaciji šumarske službe. Mi smo uvjereni, da je ta Uredba za šumsko gospodarstvo od velike važnosti. Odredjene su tačne nadležnosti, pa će u svim krajevima zemlje i ono malo seosko šumsko gospodarstvo, koje je od tolike važnosti po život našega sela, naći punu zakonsku zaštitu. Izviješteni smo, da je i pitanje Imovnih općina baš ovih dana u završnoj fazi. Imovne su općine izraziti narodni imetak stečen mukom i krvlju, koji treba spasiti´ od propadanja. U šumama imovnih općina struji krv naših krajišnika — one su jedini spomenik na njihov teški život i rad. U našem kulturnom razvijanju vršile su imovne općine kroz desetljeća znatnu kulturnu misiju: I ognjišta prosvjete, naše škole, podizane su iz prihoda imovnih općina. Imovne su općine podigle mnogi hram Gospodnji. Naše mnoge ceste i željeznice zahvaljuju svoju izgradnju imovnim općinama. I tako redom Pomoći im treba, jer su u najviše slučajeva bez svoje krivnje došle u teško stanje, a napose su došle u teške prilike zbog velikih žrtava, koje su, iz općih razloga, doprinijele dajući ogromne kapitale u javne svrhe. 677 |