DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1936 str. 75 <-- 75 --> PDF |
prodan velik kvantum drveta, kako bi se pokrila režija, koja je rasla sve više. Tako je imovna općina došla izmedju bata i nakovnja, a posljedica je bila stručna smrt šumskog gospodarstva i prelaz na »Grabežno gospodarstvo «. Zle posljedice takovog gospodarenja nijesu se (radi razmjerno velikog drvnog kapitala) osjetile odmah, ali po ratu, uslijed pojačanog crpljenja, konac je došao daleko ranije, nego se očekivalo. Osim navedenog ima i više drugih važnih razloga, koji govore za pomoć u vidu podržavljenja uprave i saniranja ekonomskog stanja otočke imovne općine. Tu je u prvom redu pitanje opskrbe drvetom u budućnosti. Pogled na ekonomsku kartu naše države upućuje nas, da se šume panonskih ravnica ne će moći trajno održati, jer leže na poljoprivrednom tlu i jer je pretvorba tih šuma u poljoprivredna zemljišta tek pitanje vremena. Tih će šuma nestati prije, nego što se općenito računa, jer ve-" lik natalitet i s tim u vezi kolonizacija življa iz pasivnih krajeva sili na povišenje poljoprivredne produkcije. U našim prilikama povećanje produkcije nastat će povećanjem obradivih površina i to na račun sadanjih relativnih šumskih zemljišta, jer je to najjeftiniji i našoj kolonizacionoj politici najpogodniji način. Ti razlozi upućuju nas na predviđanje, da će se buduće šumsko gospodarenje razvijati na apsolutnim šumskim tlima, te da se šumama tih terena ima posvetiti naročita pažnja, jer će o njima ovisiti održanje produkcije drva za izvoz i domaći konzum. Sve šume otočke i nekih drugih imovnih općina leže na apsolutnom šumskom tlu. Sadanje gospodarsko stanje tih institucija ne daje garancije, da će im se šume uščuvati, pa je ovo (s obzirom na prednje) jedan od najjačih razloga za to, da se imovne općine, kojih šume leže na apsolutnom šumskom tlu, preuzmu u državnu upravu i da država sanira te imovne općine. Preuzimanje njihovo u državnu upravu djelovat će autoritativno i zapriječiti će u prvom redu daljnje devastiranje, koje već sada stvara bujice. S vremenom bi ove svojim nanosima mogle uništiti i ono nešto plodnog polja, koje se danas još obradjuje. Tako bi se preuzimanjem šuma ove i drugih imovnih općina u državnu upravu prepriječilo i stvaranje bujica, a to bi imalo za posljedak sredjivanje ekonomskih prilika u brdskim našim krajevima, jer se sadanji omjer obradivog tla prema šumskom (s obzirom na karakter krša) ne smije više mijenjati na štetu šume. Na to nas u ostalom upućuju stalna iseljivanja tamošnjeg življa, što je najjači dokaz, da se umanjenjem šumske površine u tim terenima ne može dobiti više obradivog tla. Konačno se i nehotice pitamo, ima li smisla mnogo govoriti o pošumljivanju krša i trošiti na pošumljivanje krša, kada ne znamo da uščuvamo šume, koje na kršu već postoje. RÉSUMÉ. En regardant l´état dans lequel se trouvent les forets de nos communes urbariales apres la guerre (les Communautés des b:ens comprises) l´auteur propose quelques mesures a propos d´une réorganisation de ces institutions, conforme a l´état actuel de notre peuple. 661 |