DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1936 str. 73     <-- 73 -->        PDF

II. Privredne mjere.
1). Preduzeti treba sve, što je od potrebe, da se zavede što racionalnije
i intenzivnije gospodarenje sa šumama kao i sa ostalim posjedima.


2). Pravoužitnike treba gledom na kompetenciju izjednačiti i to na
bazi godišnjeg prihoda šuma matičnih pose da. Za svoja primanja imali
bi pravoužitnici, ako bi to bilo potrebno, doprinositi izvjestan novčani
doprinos.


3). Učitelji i općinski namještenici ne bi imali da dobivaju ogrijev,
dok bi sami službenici imovnih općina u slučaju potrebe trebali da plaćaju
primjerene takse na dosada uobičajene šumske užitke.


4). U pogledu drveta izradjenog u vlastitoj režiji imali bi pravoužitnici
da plaćaju doprinos za izradu i eventualno izvoz.


5). U koliko koja imovna općina nije u stanju povremeno u cjelosti
podmirivati pravoužitnike ogrijevom, to bi trebalo manjak doznačiti u
državnim šumama.


6). Za pošumljavanje nepošumljenih starih sječina trebalo bi imovnim
općinama davati pripomoć iz fonda za pošumljavanje, kojim rukuje Ministarstvo
šuma i rudnika.


7). Od ekspropriacije šuma imovnih općina ima se odustati. Ako bi
se one radi jasno utvrdjenog općeg interesa ipak provodile, tada treba
dati odnosnim imovnim općinama punu otštetu u novcu ili provesti
zamjenu sa državnim šumama.


III. Financijske mjere.
1). Dugovina na državnom porezu do konca godine 1935. imala bi
se otpisati, a samoupravnim tijelima dopušta se da samoupravne dažbine
u cijelosti ili djelomično otpišu.
2). Imovne općine imaju se osloboditi dopunskog poreza na prihod
od zemljišta, a obračun čistog katastarskog prihoda ima se podvrći reviziji
ili se za šumsko zemljište ima sniziti poreska stopa u svrhu odmjere
osnovnog poreza na prihod od zemljišta.


3). Na ostalu dugovinu imovnih općina imale bi se protegnuti povlastice
donesene Uredbom o zaštiti zemljoradnika.


4). Imovnim općinama treba dati ovlaštenje, da svoj dug isplate putem
6%-nih obveznica, koje se amortiziraju u roku od 20 godina uz garanciju
države.


5). Posebno bi trebalo predvidjeti, i to kao konačnu mjeru, preuzimanje
šuma pojedine imovne općine u svojinu države, ako to zastupstvo
zaključi, te podjedno propisati odnosni postupak.


6). U državnom proračunu treba osigurati svake godine 5,000.000.—
Din. za sanaciju pasivnih imovnih općina. Isto takav doprinos imao bi se
osigurati u banovinskom proračunu.


To bi bile u glavnim potezima nabačene mjere, koje bi imale svakako
poslužiti postepenom ozdravljenju naših imovnih općina. — Od strane
nadležnog Ministarstva kao i od strane Kr. banske uprave u Zagrebu
posvećuje se ovom pitanju naročita pažnja, te postoji puna nada, da će
se hitnom primjenom netom pobrojenih mjera staviti imovne općine na
novu, zdraviju, sadanjim prilikama primjerenu bazu, te da će im se time
omogućiti daljnji rad, pošto je njihov opstanak u uskoj vezi sa potrebama
našega naroda. Ali u koliko se ne pristupi u skorom roku sanaciji


659