DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1936 str. 70 <-- 70 --> PDF |
koje bi se imale preduzeti, da se postojeće teškoće bar djelomično uklone. Poratne prilike ili bolje neprilike nisu, poput ostalih privrednih tijela, poštedile ni naše imovne općine. One postepeno općenito dolaze u sve teži položaj. Uzroci su u glavnom svakom poznati, no neće biti na odmet, ako ih ukratko ovdje napomenemo. Podržavljenjem od godine 1922. uprava je znatno poskupila. Broj stručnog, a dijelom i čuvarskog personala porastao je, pa su se prema tome svi izdaci znatno povećali. Povišenjem poreske stope povišene su u znatnoj mjeri i samoupravne dažbine. U mnogo slučajeva prikupile su imovne općine vlastelinske pasivne posjede sa isključivo mladim sastojinama, čime su se povrh utroška potrebne kupovine povećali upravni i ini troškovi. Potrebe pravoužitnika i objekata, koje su imovne općine dužne uzdržavati, znatno su takodjer porasle. Dok su se, imajući u vidu navedene okolnosti u poredjenju sa god. 1921, rashodi gotovo podvostručili, dotle se je glavni prihod od prodaje drva uslijed nastupivše opće ekonomske krize znatno smanjio. Jasno je, da su ove okolnosti dovele imovne općine općenito u vrlo težak položaj, a naročito su pogođene tako zvane pasivne imovne općine, čiji je položaj postao gotovo neodrživ. Najbolje ću ovo stanje prikazati, ako napomenem, da je ukupni godišnji prihod svih područnih imovnih općina u g. 1935 iznosio 35,360.985 Din, a ukupni rashod 53,787.300 Din. Uporedjenjem naznačenih iznosa proizlazi, da godišnji manjak iznosi ogromnu cifru od 18,426.315.— Din. U šumama područnih imovnih općina siječe se godišnje oko 845.000 kubnih metara drveta, od čega otpada na gradjevno drvo oko 186.000 kub. m., a na gorivo oko 659.000 kub. metara u sveukupnoj vrijednosti od circa 23,922.000 dinara. Od iskazane drvne mase prodaje se u svrhu podmirenja troškova za uzdržavanje imovnih općina, i to poglavito gradjevnog drva, okruglo 30%, dok se ostatak od 70% izdaje dijelom besplatno i dijelom uz naplatu pravoužitnicima. Ako uzmemo u obzir vrijednost drvne mase upotrijebljene za pokriće troškova uzdržavanja imovnih općina i one, koja se daje pravoužitnicima, to na prvu otpada 77%, a na drugu 23%. Prikazujuć stanje naših imovnih općina svakako je važno napomenuti i zaduženje, koje je po pojedinim imovnim općinama povodom istaknutih okolnosti dosada učinjeno. Sveukupno dugovanje područnih 9 imovnih općina sa stanjem od 1. jula 1935. iznosi 64,339.618 Din. Od ove ukupne dugovine otpada na pojedine vjerovnike kako slijedi: 1). aktivnim namještenicima imovnih općina . . Din 9,333.233.— 2). umirovljenim namještenicima imovnih općina . . ,, 4,418.805.— 3). Državi na porezu „ 15,511.182.— 4.) Banovini na prirezu „ 864.291.— 5.) Općinama za namet „ 11,706794.— 6´.)) Vodnim zadrugama, „ 277.049.— 7.) Bankama i privatnicima .,.., „ 22,22S.2S4.— 9§ft |