DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1936 str. 68 <-- 68 --> PDF |
Malim ovlaštenicima, koji čine u većini slučajeva znatnu većinu, bivaju putem raznih pomagača redovito predočene momentane koristi, koje će individualnom diobom polučiti, kod čega dakako inicijatorima u velikoj mjeri pomažu teške prilike, u kojima živi mali naš čovjek na selu. U koliko jačim ovlaštenicima ipak ne uspije predobiti za individualnu diobu cijelog zajedničkog šumskog posjeda potrebitu većinu, onda se oni prethodno udružuju i traže razgodbu zem. zaj. sa svrhom, da ovim putem nakon dobivene razgodbe provedu individualne diobe kod malih ovlaštenika, koji u većini posjeduju brojnu porodicu, a mali privatni posjed. Sa sigurnošću se može predvidjeti, a nekoji utvrđeni slučajevi to potvrđuju, da će ovi siramašniji ovlaštenici individualnom diobom do bivene šumske čestice u velikom dijelu odmah iza pravomoćnosti diobe prodati imućnijim mještanima, a u koliko za to ne bi postojala moguć nost, izvršit će u cilju, da dođu do najnužnije gotovine, sječu svekolike iole za unovčenje sposobne drvne mase, a da kod toga ne će nikako voditi računa o pomlađivanju isječene površine. Ovako isječene šumske čestice, i ako nisu trajno sposobne za drugu vrst kulture, bivaju s vremenom u pomanjkanju ogreva potpuno isječene, opustošene i iskrčene, a na istima narod, koliko se do sada moglo opaziti, sadi zatornu direktno rodeću vinovu lozu, koja nažalost na svakom tlu poput korova dobro uspijeva. Iz izloženog se dade predvidjeti, da će konačni efekat izazvan individualnom diobom šuma z. z. predstavljati mjestimične oaze privatnih šuma, iz kojih će podmirivati svoje potrebe samo pojedinci, dok naprotiv siromašno žiteljstvo, naročito u krajevima gdje u blizini nema državnih i imovno-općinskih šuma, neće moći s vremenom podmirivati ni najnužnije potrebe na ispaši i ogrevu, a da o građevnom drvu i ne govorimo. Na osnovu izloženog proizlazi, da su individualne diobe šuma z. z. općenito, a naročito onih na apsolutnom šumskom tlu, i ako na oko u prvom početku privlačive, po budući razvoj prilika u našem selu svakako štetne. Sa nacionalno-ekonomskog gledišta, imajući u vidu naše prilike, forsirati odnosno pomagati individualne diobe šuma naših zem. zajed. bilo bi istovjetno sa pomaganjem bogatih pojedinaca medu našim seljačkim svijetom, a na štetu najsiromašnijih, što nije nikako sa socijalnog stanovišta poželjno, a još manje opravdano. S obzirom na predviđenu štetnost diobe šuma z. z., ali i uviđajući teško stanje, u kojem se većina z. z. mimo vlastite krivnje nalazi, mišljenja sam, da bi boljom i savremenijom organizacijom postojećih z. z. uspjelo ove još jedine preostatke zlatnog zadružnog doba spasiti od propadanja i povesti novim putem, te im omogućiti ne samo produženje života, već ih i staviti na trajniju i solidniju bazu. Da se ovo provede, smatram potrebnim što hitnije donošenje novog zakona o zem. zajednicama, koji bi imao voditi naročitog računa o sadanjim potrebama u pogledu stručne uprave, državnog nadzora i čuvanja šuma, te konačno o imovinskim odnosima i pravima ovlaštenika. Što se tiče stručne uprave, treba nastojati, da ova bude što bolja i jeftinija. Sreskim šumarskim referentima, koji kao organi države vrše stručnu upravu u šumama zem. zajednica, trebalo b: omogućiti, da tu 654 |