DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1936 str. 66 <-- 66 --> PDF |
Prof. Ing. A. KAUDERS (ZAGREB): NEKI PROBLEMI ŠUMARSTVA SAVSKE BANOVINE (QUELQUES DE NOS PROBLEMES FORESTIERS) Medu vrlo važne probleme šumarstva Savske banovine spada svakako i riješenje pitanja savremene reorganizacije naših vrlo brojnih zemljišnih zajednica. Kako je poznato, naše urbarske zem. zajednice sačinjavaju posebna posjedovna tijela, koja pripadaju zajedno većem skupu ovlaštenika, u cilju isključivog podmirenja potrebe na drvariji i paši. One su nastale putem segregacije t. j . otkupa prava na pašu i crpljenje šumskih užitaka bivših podanika iz vlastelinskih šuma i pašnjaka, a djelomično i segregacijom od državnog dobra. Kratak statistički prikaz predočit će nam važnost ovog pitanja1. Na području ove banovine postoje danas 1173 zem. zajednice, koje su uzete u državnu upravu. Ove zem. zajednice posjeduju 258.067 ha šuma i drvljem obraslih pašnjaka, a čistih pašnjaka oko 230.000 ha. Jednom riječi, ukupni posjed zem. zajednica zaprema gotovo sedmi dio od ukupne površine Savske banovine. Šume ovih zem. zajednica odbacuju godišnji sječivi prihod od 360.000 m3 u poprečnoj vrednosti od 16,000.000.— Dinara, a da o nuzgrednim užitcima, koji su od velike nacionalne ekonomske važnosti, i ne govorimo. Ove naše nacionalne institucije, koje vuku svoj korijen iz minulog stoljeća nastavši kako je već napred spomenuto prigodom definitivnog rješavanja feudalnih odnošaja, podvrgnute su sticajem prilika u poratnim godinama teškim iskušenjima i to s obzirom na svoje financijalno i go spodarsko stanje. Prvi udarac šumama zem. zajednica nanesen je neposredno iza sloma Austro-ugarske monarhije t. j . u jesen g. 1918., kada su te šume uslijed krivo shvaćene slobode nemilice haračene. Svaki je htio, ne misleći na posljedice, da se što bolje okoristi ovim zajedničkim dobrom, pa je baš ova okolnost povrh materijalnih šteta zadala zem. zajednicama i naročit moralan udarac jer je potkopala u velikom dijelu ovlaštenika povjerenje u sigurnost i opravdanost daljnjeg opstanka z. z. Ovaj moralni udarac bio je to teži, što kod većine zem. zajednica medu ovlaštenicima nije bila dovoljno razvijena svijest o uzdržavanju i čuvanju zajedničkog dobra. 1 danas se opažaju posljedice toga, jer ovlaštenici daleko više cijene i paze individualni posjed nego zajednički. Nakon što se već prvih godina iza ujedinjenja stanje u zemlji počelo normalizovati i autoritet vlasti rasti, počele su se i prilike naših zemljišnih zajednica prilično sređivati, čemu je znatno pogodovala povoljna ko njunktura na drvnom tržištu. Zemljišne su zajednice velikim dijelom lahko snosile troškove skopčane sa upravom, čuvanjem, javnim dažbinama, a neke su bile u mogućnosti, da povećaju svoj zemljišni posjed prikuplji vanjem šuma i pašnjaka prigodom likvidacije vlastelinskih veleposjeda. *) Referat održan na ovogodišnjoj glavnoj skupštini J. Š. U. u Zagrebu. 652 |