DIGITALNA ARHIVA UMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraivanje po punom tekstu
UMARSKI LIST 11-12/1936 str. 44 <-- 44 --> PDF |
Uređenje panjaka mora sačinjavati sastavni dio privrednih planova za čitavo gospodarenje na Deliblatskom Pijesku. Isto tolika ili jo i veća panja mora se posvetiti uz uređenje umskoga gospodarstva i uređenju panjaka, jer dobro uređeni panjaci mogu da odbacuju 23 puta vie prihoda nego čitava ostala povrina. Potrebni podaci za uređenje i izradu elaborata imaju se sakupiti i izraditi prema uputama pravilnika o izradi i primjeni privrednih planova izdatoga 17. I. 1934. Na koncu se mora spomenuti, da se privredni plan za panjake treba striktno provoditi i ne smiju se dozvoliti nikakova posredovanja, zauzimanja i mijenjanja toga plana, na pr. da bi se na intervenciju pustilo vie stoke nego to treba, da bi se paa izdavala jeftinije nego to je predviđeno ili da bi se čak izdavala i besplatno. Naprotiv drava i banovina treba da radi na tome, da se odgajivači stoke udruuju u stočarske zadruge, kako bi lake mogli snositi terete i investicije i lake dolaziti do rasplodnih grla, bolje uzgajati svoju stoku, bolje unovčiti stoku i stočne proizvode. U tom smislu trebalo bi im davati izvjesne pripomoći, nagrade za uspjean uzgoj stoke i eventualno neke povlastice za prevoz njihovih proizvoda. LITERATURA Jose f Wessely : Der europäische Flugsand und seine Kultur 1873. Dr. Magya r Pal : A homoki novényzet, mint a komekfâsitâs utmutatéja E. L. 1933 Dr. Magya r Pal : A homokfâsitâs ée novényszociologiai alapjai E. K. 1933. Dr. Magya r Pal : Ar Alfoldfâsitâs korébol E. L. 1927. Dr. J. B a 1 e n : Poumljavanje Deliblatskoga Pijeska 1926. Ajta y Jenlö : A deliblati kincstâri homokpuszta ismertetese E. L. 1912. Ajta y Jenö : A deliblati futohomokrol E. L. 1902. Ajta y Jenö : Akaczfiatalosek felnyésése E. L. 1913. Ajta y Jenö : A borôka bogyôjânak értékesitésérol E. L. 1907. Ajta y Jenö : A szappangyokér termelese a deliblati homokpusztân E. L. 1917. Ajta y Jen ö : A sikârgyokér termelese a deliblati homokpusztân E. L. 1917. Wagne r Jânos : A deliblati kincsstâri homoknuszta novényvilâ"a E. K. 1914. Dr. Bernatsk y J. : A deliblati homok fâs novényzete E. K. 1910. Dr. Bernatsk y J. : A magyar Alföld fâs novényzete E. K. 1914. Ille s Nândor : A futôhomok megkotése´, befâsitâsa es hasznalata 1885. Vada s Jenö : Az âkacfa monografiaja 1911. Kis s Ferencz : Az alföldi homokterületek erdositésénél követendö ujabb eljârâsek E. L. 1913. Kis s Ferencz : Az Alföld fâsitâsânak kérdéseihez E. L. 1920. Bék y Albert : Az Alföld erdositôsérol E. L. 1926. Dr. gr. F o r gâ c h Balâzs : Az akac szerepe az Alföld fâsitâsânâl E, L. 1926. Dr. Râpa i c h Raymond : Az Alföld növenyföldrajzi jelleme E. K. 1918. Dr.Dr. Sâvol y Ferencz : Az Alföld fâsitâsâtôl es öntözesetöl a mezögazdasäg téren vârhatô bioklimatikus érteknovelésrol E. L. 1920. Dr. Rethly Antal: Az idojârâs 1913-ban E. K. 1915. s r. : A gerebenes-deliblati homokvidék es az alibunari mocsâr kozépkeri adataibol E. L. 1913. A. Stebut : Nauka o poznavanju zemljita 1927. A. Stebutr : Borba protiv sue. Izdanje deleg. proizv. čil. sal. za kralj. Jugoslaviju. Enesei Dorn er Bela: Kaszalô es legelöjavitäs 1912, 630 |