DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1936 str. 42     <-- 42 -->        PDF

bilo, da i sela uzimaju pašu u zakup na duži niz godina, ma to bilo samo
i za ljetnu sezonu. Tek malen dio pašnjaka treba izdavati sezonski i mjesečno
i omogućiti i najsiromašnijima, da se mogu koristiti pašnjacima
s malo novca i u vrijeme, kada im je to potrebno.


Na kakavgod način paša bila izdavana, ona se mora kod svakoga
načina obvezatno vršiti postepeno i po pregonima, a u vezi sa sukcesivnim
torenjem, sideracijom i zasijavanjem trava, dakle popravljanjem i
uređivanjem pašnjaka. Mijenjanje pregona u proljeće moći će biti brže
nego u drugo doba godine, jer tada trava najbolje raste. Svaki vlasn:k
stoke ili zakupac pašnjaka dužan je o svome trošku dai stanovit dio svoga
pašnjaka (recimo godišnje 10%) potori, obradi i zasije sa vrijednim
vrstama trava besplatno. Isto tako zakupac je dužan da se sam brine o
snabdijevanju stoke sa vodom i da zato ima stručno lice. Tu se mogu i
više njih da udruže. Prije početka zakupa i sezone predadu mu se zapisnički
tačno svi uređaji i nakon izminuća zakupa ili sezone ima ih opet sve
u ispravnom stanju natrag povratiti. Da će tačno izvršiti svoje obveze, za
to služi položena srazmjerna kaucija.


Svi ovi propisi, uslovi i obveze moraju se normirati sa ugovorima,
da zakupnik zna, s čime mora da računa i kakove će investicije imati, odnosno
kako će moći iskalkulisati zakupnu cijenu za pasu. Za državu je
vrlo važno, da se svi uslovi striktno izvršuju, makar prvih godina i ne
postigla Bog zna kako veliku zakupninu. Zakupnina će međutim jako
poskočiti u slijedećemu turnusu ili zakupnoj periodi, kad stočari vide.
koliko su puta sada pašnjaci bolji i vredniji i kako im se stoka brzo goji
i dalje dosta i dobroga mlijeka.


Svaka vrst stoke treba zasebno da pase. Od iste vrste treba zasebno
da pase pomladak, a zasebno starija stoka i stoka za tovljenje. Razne vrsti
stoke, a kod iste stoke podmladak i starija grla, zahtijevaju zasebne varijacije
pašnjaka, što se također može postići sa malo truda


Vrijeme pašarenja može odmah započeti sa vegetacionom periodom,
jer rano proljetno pašarenje ništa ne škodi pašnjaku. Sasvim je nepotrebno
rano ograničavanje paše na pašnjacima Deliblatskoga Pijeska,
kao što je to ograničila Banska Uprava Dunavske Banovine jer to zemljištu
nemože da škodi, pošto ono odmah iza zime ima najviše vlage, a povećanjem
vlage povećava se i adhezija čestica ili zemljište je čvršće. Naprotiv
suviše kasno pašarenje (u novembru) nije dobro iz razloga, što se
rezervna hrana povlači u donje dijelove biljke, odakle je pašarenjem i
niskim odgrizavanjem stabljike ili i samoga korijena oduzimamo.


Za prvi početak svakako bi trebalo da država uloži i investira nešto
za uređenje pašnjaka, da zasije ma i male površine sa plemenitim travama,
da načini par tipova-obora, da bi na taj način mogla pokazati korisnost
uređenja pašnjaka samima vlasnicima stoke i okolišu.


Pašnjaci mogu na sebe primiti samo toliko stoke, za koliko mogu da
dadu dovoljno i pravilne ishrane. Pašnjak ne smije biti niti preopterećen
niti nedovoljno iskorišćen, jer se na taj način pašnjak ili upropasti ili
nam propadne jedan dio prihoda. Da bi mogli znati, koliko se stoke može
puštati na pojedine pašnjake, potrebno je znati, koliko koji pašnjaci
daju trave ili — preračunato u sijeno — sijena i koliko je pojedinom grlu
potrebno trave odnosno sijena za jednu sezonu. To je moguće samo ako
se pašnjaci bonitiraju prema prihodnoj vrijednosti. Kod uređajnih elaborata
prilikom vanjskoga posla jedan od najvažnijih posala je opis samih


628