DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1936 str. 41     <-- 41 -->        PDF

kovom pašnjaku, to treba takovo đubre zasebno držati i onda ga istom
upotrebljavati, kada su korovi izgubili već klijavost. Ne smije se dozvoliti,
da travnici ogole, jer se na takova ogoljela mjesta najprije naseljuju
korovi zbog svojih minimalnih zahtjeva i velike otporne snage. Kada sijemo
sjeme plemenitih vrsta trava, mora ono da bude čisto i prekontrolisano.
Iz istoga razloga ne smije se sijati sjeme trava sa trinom, jer tamo
ima i dosta korova. Razvitak korova sprečava se i fosfornim umjetnim
đubrenjem. Razvitak mahovine dade se dosta dobro spriječiti s umjetnim
kalijevim i krečnim dubrom.


Već naseljene i ponikle korove na travnicima treba uništavati. Korovi
se uništavaju košnjom, žnjenjem i čupanjem već prije sazrijetka, u koliko
se oni samo sjemenom umnožavaju. U koliko se korovi umnožavaju
izbojnom snagom iz žilja, gomolja ili prizemnoga dijela, onda moramo
ili čitavu površinu preorati i poslije toga okopavine uzgajati, ili ih krčiti
srpom, motičicom za isijecanje korova pri površini zemlje i obično motikom
ili budakom u samoj zemlji, što je bolje. U iskopane jame treba
posijati .djetelinu. Sa kultivatorom, drljačom i skarifikatorom također se
uništuje korov, a naročito mahovina. Dobro đubreno zemljište uništava
korove, jer potpomaže uzrast vrijednih vrsta trava. Na nekojim se mjestima
na pašnjacima gdje su ovce plandovale i gdje je đubreno, vide lijepi
zeleni lišajevi, obrasli sa plemenitim vrstama trava.


Jedna od najvažnijih potreba pašnjaka je snabdijevanje stoke sa dobrom,
zdravom i hladnom vodom za piće, jer bez nje nema hranjenja, nema
paše niti prirasta u težini. Što je pašnjak slabiji i što je stoka prisiljena
da ždere više korova, to joj treba više vode. U koliko je pašnjak
snabdjeven sai više bunara, u toliko se lakše provodi torenje pašnjaka.
Odraslo marvinče treba dnevno oko 25 litara, a june oko 10 litara vode.
I zbilja, dok nije bilo na Deliblatskom Pijesku motornih bunara, pašnjaci
se nijesu ni mogli iskorišćavati, kako je to trebalo. Motornih bunara na
pašnjacima Deliblatskoga Pijeska, kako smo spomenuli, ima četiri: na
Tilvi, na Rosiani, na Kornu i na Čoki. Na Kravan se pašnjak dovodi voda
cijevima iz rezervoara, u koji se voda tjera iz motornoga bunara na Tilvi.
Nabava pogonskog materijala (benzina), uzdržavanje bunara i bunardžije
dovodi u današnje vrijeme uopće u pitanje samo opstojanje pašnjaka, jer
proguta najveći dio prihoda, koji od pašnjaka ude. Benzin je danas suviše
skup, pa je mnogo jeftinije crpljenje vode sa motorima na sirovo
ulje, parni pogon, sa vjetrenjačama, gdje bi se snaga čestoga vjetra mogla
iskoristiti, ili možda i na samu konjsku vuču. Svakako održavanje
bunara treba sa ugovorima prenijeti po mogućnosti na zakupce pašnjaka,
a državu tu rasteretiti, jer više puta za vrlo malen broj stoke potrebne su
srazmjerno vrlo velike investicije za bunare.


Iskorišćavanje paše na pašnjacima Deliblatskoga Pijeska mora biti
stručno, jer se lošim načinom iskorišćavanja mogu pašnjaci još i upropastiti,
a ne popravljati i u dobrom stanju održavati.


Najveći dio pašnjaka na Deliblaitskome Pijesku mora se izdati u zakup
na 5—12 godina, jer će samo na taj način privući odgajivače bolje
stoke. Stočaru se u takovim slučajevima isplati uložiti veće sume za investicije.
Takovim stočarima treba omogućiti, da im stoka prezimljuje
na samim pašnjacima, da mogu nabaviti i skupiti u ljetu potrebno sijeno
za zimu i sagraditi potrebne štale, ali sa obvezom da sakupljeni dubar
moraju upotrijebiti opet za pašnjake ili livade, gdje je košeno. Dobro bi


627