DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1936 str. 38 <-- 38 --> PDF |
mjeseca, kada je zemlja dovoljno topla za poniknuće sjemena. Kod sjetve u avgustu već slijedeće godine dobijamo gotov travnik. Naprotiv zemljište se dade slabije uzraditi i mlada trava, ako nije imala vremena da se dobro ukorijeni, može preko zime da promrzne. Proljetno sijanje ima prednost, da se zemljište dade dobro obraditi i da je dovoljno vlažno. Rdava je strana ta, da nam kod ranoga nastupa suše mogu eventualno neke mlade trave uginuti. Najsigurniji je način nabave sjemenja za sijanje vlastita proizvodnja sjemena. Sjeme trava, koje trebamo, a koje se nalaze u okolini, sakupljamo za svaku vrst zasebno, te posijemo opet svaku zasebno i poslije, kad trave počnu sjeme donositi, upotrebljavamo za dobijanje sjemena. Ovakove su trave već aklimatizovane i ne trebamo se bojati, da će nam propasti ili uginuti. Ako nemamo prilike da sami proizvodimo sjeme, onda smo prisiljeni da ga kupujemo od trgovaca. Kupovati se smije i može samo od velikih renomiranih tvrtki, koje garantuju za čistoću i klijavost i čije su sjemenje trava ispitali i prokontrolisali državni zavodi za kontrolu sjemenja. Ne smije se sjemenje kupovati od malih trgovaca i prekupaca, jer oni imaju vrlo često staro sjeme ili pomiješaju staro sa novim. Ne smije se sijati trina pomiješana sa sjemenom, jer u njoj nikada ne znamo, koliko ima dobroga sjemena i jer sa trinom sijemo i sjeme korova. Sama se sjetva izvodi na način, koji ćemo opisati. Na dobro obrađeno, podrljano i usitnjeno zemljište bacamo sjemenje ili omaške ili sa mašinom za sijanje ali tako da teže sjemenje sijemo zasebno, a lakše zasebno zbog bolje i ravnomjerne podjele sjemena, jer krupnije i teže sjemenje pada više na dno sijačice i njega sijačica prvo izbaci, dok ostalo lakše sjemenje ostane samo na koncu. Sjemenje trava ne smije doći duboko u zemlju. Najprije treba posijati najteže sjemenje i ovo ili sa lančanom drljačom ili sa povlakom od trnja povlačiti. Na ovo poprijeko posijati lakše sjemenje i onda sve skupa povaljati. Ako se sije sa zaštitnim usjevom, onda se tamo sjetva obavlja u već malo istjerali rijetki zaštitni usjev. Potrebnu količinu sjemena za čisto sijanje i za sijanje u smjesi naći ćemo u praktičnim tabelama B o i t e 1 a, Dr. S t e b 1 e r a i Dr. K a r oly a Rezsöa . Kod čistoga je sijanja količina ustanovljena iz vrijednosti sjemena za sijanje, a ova opet iz težine sjemena, čistoće i klijavosti. Kod sijanja trava u smjesi količina je određena iz vrijednosti sjemena pojedine vrste za sijanje, iz procenta smjese i iz procentualnoga dodatka, koji se kod smjesa mora uvijek računati, jer sjeme u smjesi ne ponikne nikada tako dobro kao čisto zbog razne veličine, težih prilika i konkurencije između pojedinih biljaka i zbog same svrhe i namjene našega travnika. Isto tako će na lošem zemljištu biti potrebna veća količina sjemena nego na dobrom zemljištu, kod sijanja sa zaštitnim usjevima više nego bez njih. Dodatak se prema tome može računati 30%—100%. Tačne recepte dati za smjesu i količinu skoro je nemoguće, jer to uvijek zavisi od svih okolnosti i činjenica, koje smo spomenuli. Iskustvima, pokusima i uvažujući sve druge okolnosti moramo uvijek sami odrediti količinu sjemena. Navesti ćemo dvije tabele za potpunu sjetvu sjemena u smjesi. (Vidi slijedeću stranu). Ovo je sve bila potpuna sjetva, no ima i tako zvana nepotpuna ili djelomična sjetva, kada se na djelomično obrađeno ili uopće neobrađeno 624 |