DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1936 str. 110 <-- 110 --> PDF |
a ujedno poradi u svojoj okolini, da i drugi prijatelji lijepe knjige obogate svoje knjižnice ovim. vrijednim djelom. Lijepo opremljena knjiga (104 stranice) nabavlja se kod Jugoslovenskog šumarskog udruženja u Zagrebu, Vukotinovićeva ulica 2 za Din 15.— po komadu. Ing. Ante Premužić, tajnik JSU. PROF. DR. L. ADAMOVIĆ: DIE PFLANZENGEOGRAPHISCHE STELLUNG UND GLIEDERUNG ITALIENS» JENA 1933» 259 STR. Djelo je sastavljeno na osnovu obilne biljno-geografske talijanske literature, te vlastitih autorovih opažanja na njegovim putovanjima kroz Italiju od 1903 do 1930 godine. Mediteransko biljno-geografsko područje stere se preko 12° sjev. širine i 60° ist. dužine. A d a m o v i ć ubraja cijelu Italiju zajedno sa Sicilijom, Sardinijom, pa i Korzikom posve u mediteransko vegetaciono područje. Iz toga područja izlučio je on oblast rijeke Pada, gdje pridolazi srednjo-evropska flora. Fiori , Engle r i Gil g ubrajali su dolinu Pada u mediteransko područje. U p;rvom poglavlju opisane su karakteristike i granice mediteranske flore. U tu su svrhu najprije navedeni elementi, koji su karakteristični za južniju srednjoevropsku vegetaciju. Te elemente razvrstao je autor kako slijedi: 1) Arktički cirkum polarni elementi, kojih južna granica ne prelazi Alpe (Salix alpestris, Lonicera caerulea, Azalea proeumbens i dr.) ; 2) Eurazijski orofiti, kojih južna granica ne prelazi Alpe (Larix decidua, Picea excelsa, Pinus cembra, P. silvestris, P. montana, SaKx caesia, Ribes nigrum, i dr.); 3) Endemičn e vrst e Alpa, koje u alpskom mediteranskom području i južnije odatle redovno ne dolaze (Rododendron hirsutum, R. Chamaecistus, Vaccinium frigidum i dr.). ; Sjevernu granicu mediteranskih elemenata i vegetacijskîh formacija čine: 1) Mediteransk i (eumed!teranski, južno-me´diteranski i tropsko-subtropski) elementi, koji su značajni za sjevernu granicu mediteranske flore (Štipa pennata, Arundo donax, A. Plimi, Asparagus acutifolius, Smilax aspera, Quercus suber, Qu. Hex, Capparis spinosa, Clematis Flammula, C. Vitticella, Mespilus silvestris, Pirus amygdaliformis, Spartium junceum, Coronilla emeroides, Myrtus communis, Paliurus australis, Acer mnspessulanum, Pistacia Lent.scus, P. Terebinthus, Ruta graveolens, R. ehalepensis, Erica arborea, E. seoparia, Arbutus Unedo, Olea oleaster, O. europaea, Phillyrea angustifolia, Ph. latifolia, Fraxinus oxycarpa, Salvla verbenaca, S. rnultifida, Rubia peregrina, Viburnum Tinus, Lonicera etrusca, Helichrysum angust folium, Inula viseosa, I. graveolens, I. crithmoides, Rubus incanescens, Rosa montana, üenista cinerea, Pteris cretica, Cytisus sessiCfolius, C. argenteus i dr.) ; 2) Mediteranske ve´ getacijske formacije, i to: a) Formacij a šum a (formacija Quercus Hex, f. Laurus nobilis, f. Pinus Pinea, f. Pinus halepensis, P. Pinaster, f. Ornus — mješovite listače i f. Castanea sativa.) b) Formacija šikara i to a) formacija makije, u kojoj dolazi: Juniperus Oxycedrus, Erica arborea, Phillyrea-vrste, Quercus Hex, Rhamnus Alaternus, Cistus salvifolius, Nerium Oleander, Rosmarinus officinalis, Osyris alba, Spartium junceum, Ruscus aculeatus, a od sporedne su važnosti: Rosa sempervirens, Rubus-vrste, Pistatia Terebinthus, Colutea arborescens, Coron IIa Emerus i C. emeroides; ß formacija p s e u- do makije , u kojoj ovdje pridolazi: Buxus sempervirens, Hex aquifolium, Hyssopus 696 |