DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1936 str. 78 <-- 78 --> PDF |
doma u Zagrebu, osnivanja muzeja u njemu, prenosa šumarske nastave iz učilišta u Križevcima na sveučilište u Zagreb, njegovih stručnih članaka u »Šumarskom listu«, naročito iz područja uređivanja i računanja vrijednosti-šuma itd.... Ovo malo o tom velikom i zaslužnom šumarskom stručnjaku smatrao sam potrebnim da ovdje istaknem, kako bi podsjetio na njegov veliki duh i sposobnost, a i za to, jer je taj duh i sposobnost živila i u njegovom sinu Josipu. Prilike, u kojima živimo, i prerana smrt nisu nažalost dale, da ova svojstva sina dođu do takovog izražaja kao kod oca. Ugledajuć se u svoga oca prikupio je i Josip dvije omašne knjige normativnih naredaba, zakona i propisa za šumarsku službu u izdanju ministarstva šuma i rudnika, koje će vrlo dobro poslužiti kao priručnik u upravnoj šumarskoj službi svim šumarima kod općih upravnih vlasti i kod uprave državnih šuma. Vrlo korisno služi i njegova knjiga u dva izdanja »Šematizam i status« osoblja ministarstva šuma i rudnika. Za rješavanje raznih personalnih pitanja ova je knjiga neophodno potrebna, jer u vrlo preglednoj formi sadrži sve podatke o osoblju Ministarstva šuma i rudnika. Ovi podaci šematizma mogu poslužiti ne samo kao pregled službenih odnošaja osoblja, nego i kao temelj za prosuđivanje nekih drugih problema šumarske službe i šumske politike1, kao što je na pr. problem zaposlenja apsolvenata šumarskih fakulteta (o čemu je već bilo pisanja u Šumarskom listu i za koje je pisanje upravo šematizam dao dragocjene podatke), nadalje pitanje shodnog rasporeda osoblja prema krajevima sa ekstenzivnim ili intezivnim šumskim gospodarenjem, razna finansijska pitanja državnog šumskog gospodarstva s obzirom na personalne izdatke i odnošaj upravnih troškova prema materijalnim izdacima i t. d. Josip Borošić je veoma zaslužan za udruženje šumarskih zvaničnika. Sa velikom ljubavlju i razumijevanjem uređivao je »Glasnik« toga udruženja od godine 1932 sve do svoje ´smrti. Za to vrijeme podigao je ovaj »Glasnik« do lijepe visine poučnim i za pomoćno osoblje veoma korisnim štivom. Bio je zaštitnik šumsko-tehničkog pomoćnog osoblja, te se rado zauzimao za interese toga osoblja, jer je bio uvjeren, da je čuvanje šuma, koje vrši ovo osoblje, temelj opstanku šuma i svakom napretku šumskog gospodarstva i da to osoblje u svojoj teškoj službi mora imati punu potporu i pomoć svojih pretpostavljenih šumarskih stručnjaka, te da mora biti potpuno obezbijeđeno, jer samo onda može vršiti svoju službu kako treba. Josip Borošić zapažen je kao vrijedan šumar i u Jugoslovenskom šumarskom udruženju, pa je kao takav obnašao kroz nekoliko godina čast odbornika, te je i tu doprinio svoj obol za unapređenje interesa udruženja i šumarstva uopće. U godini 1934 prihvatio je poziv ministra šuma i rudnika Demetrovića, te je preuzeo službu šefa njegovog kabineta, koju je vršio i kod ministra Dr. Ulmanskog i Dr. Svetislava Popovića sve do 24 juna 1935 godine. Mislio je, da će i na tom položaju koristiti šumarstvu, imajuć izravan kontakt sa ministrom, pa da će moći zaštićivati interese šumarstva, koji su često neopravdano i nepotrebno podvrgavani političkim i drugim interesima,´ koji dolaze preko kabineta, ali u tom se je razočarao i bio sretan, kad se opet vratio na svoju prijašnju dužnost. loža Borošić bio je vrlo dlbar drug, pravdoljubiv i dobrog srca. Rado je pomogao svakome, koji se na njega obraćao, naročito iz provincije, da zagovori njegove opravdane ^interese i potrebe. Radi toga je bio voljen i poštivan 0d ´svih, koji su ga poznavali. ´ i l Neumoljiva smrt otela ga je prerano u naponu snage, kad je fcelena struka od njega ´najviše očekivala. 584 |