DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1936 str. 75 <-- 75 --> PDF |
ma, koje je trebalo privesti drugoj vrsti kulture. Konačno dolazi ovamo tendencija rumunjske vlade, da se zemlja po mogućnosti što skorije industrijalizira. Mislilo se naime, da će privučeni strani kapitali obogatiti državu i podići je na nivo ostalih evropskih zemalja. U stvari je ispalo drugačije. Strani kapital prouzrokovao je samo neobično nagli tempo sječe šuma. S te strane dakle odigrao je negativnu ulogu, a nije bio pozitivan ni sa općeg narodno-gospodarskog gledišta, jer mjesto da ostane u zemlji da potpomogne dalji ekonomski razvitak njezin, vraćao se u inostranstvo ostavljajući iza sebe devastirane šume i vojsku nezaposlenih. Ukratko: osiromašenje, a ne obogaćenje. Pored svih gornjih uzroka mogao bi da se spomene i još jedan, iako ga autor izričito na ovom mjestu ne spominje, ali zato govori o tome dosta na drugom mestu. »Šumari ne sudjeluju kod mnogih važnih faza šumske privrede, jer nitko ne razumije, da je šuma laboratorij šumara, u kojoj šumski trgovac može imati samo sporednu i podređenu ulogu. Kraj tolikog broja stručnjaka najmanje je vođeno računa o elementarnim principima znanstvenog šumarstva. Zemljišna renta, povoljno ukamaćenje, šumsko-statistički računi, kao da su sve to nepoznati pojmovi u Rumunjskoj. Sve je svedeno na primitivnu trgovačku računicu: što su manji početni izdaci u gotovom, to je veći prihod i ukamaćenje kapitala dotično to je »povoljnije« gospodarenje! Kakav je de fakto efekat toga gospodarenja, to mi tačno ne znamo, jer je u interesu finansijskog koncerna, koji je skoro monopolisao eksploataciju šuma, da se drže u tajni troškovi proizvodnje. Čak i onda, kada ga pozitivni propisi sile´ da iznese na vidjelo svoje godišnje bilanse, nalazimo u tim računima brojke .. . koje su mnogo manje od istinitih. Prema tim brojkama izlazi, da je postotak prosječnog ukamaćenja svih u šumu i drvnu industriju uloženih kapitala bio: God. 1920 1921 1922 1923 1924 1925 1926 1927 1928 1929 1930 Postotak 15 10 20 23 15 14 11 10 12 11 7 Nećemo komentarisati te podatke. Autor ističe, da država, koja ima i posebnih obaveza (prema školama, ratnim invalidima, udovama itd.) postizava u pojedinim režijama 35—55% dobiti. Takovo je sadašnje stanje rumunjskih šuma i rumunjskog šumarstva. Ono bi bilo još gore, da nije nastala sadanja ekonomska depresija, koju autor smatra »srećom i spasom za rumunjske šume«. Da je još nekoliko godina potrajala konjunktura, danas bi sve šume bile iskorišćene. Kriza je donijela ne samo spas, nego i nadu, da će rumunjske šume nekad — u nedoglednoj budućnosti — imati stvarnu (a ne izmišljenu kao sad!) veliku ulogu u svjetskoj šumskoj privredi, samo ako se iz temelja promijene sadanje prilike, ako se postigne ravnoteža između prirodnih i privrednih sila, ako se poradi na povećanju prirasta šuma, ako se. eliminiše Upliv šumskih trgovaca, jednom riječi: ako se sudbina rlumunjskih šuma povjeri rumunjskim šumarima. Čudan dojam ostavlja knjiga g. Sabau-a. U doba kada privredni krugovi razb´jaju glavu, kako će1 oživjeti obamrlu industriju i paralizovan promet, u doba prinudnih autarkija s jedne strane, dobrovoljnog ekonomskog samoodricanja s druge strane, u doba pojačanih carinskih zidova kod jednih, paradoksalnih dumpinga kod drugih, u doba nezapamćenog poremećaja ravnoteže ponude i potražnje jedan osamljeni glas javno blagosilja depresiju, koja je spriječila uništavanje narodnog imetka njegove zemlje. Rumunjskom Ministarstvu poljoprivrede služi na čast činjenica, da je pomoglo izdanje ove knjige i time se uzdiglo iznad trenutnih šabloniziranih nastojanja, da se pošto poto vratimo — ili bar približimo — stanju, koje se sad smatra nedoseživim idealom prosperiteta. 581 |