DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1936 str. 72 <-- 72 --> PDF |
KNJIŽEVNOST DR. VASILE SABAU, DIPLOM. FORSTINGENIEUR »DIE GRUNDLAGEN DER RUMÄNISCHEN FORSTWIRTSCHAFT UND IHRE BEDEUTUNG FÜR DEN INTERNATIONALEN HOLZVERKEHR«. BUCURESTI, 1934. Ako uzmemo Bugarsku, čije su prirodne i gospodarske prilike i uslovi života gotovo istovjetni s našima, nema u Evropi zemlje, koja bi nam po svojoj socijalno-ekonomskoj strukturi i odnosu prirode i čovjeka bila bliža i sličnija nego Kumunjska. Šuma je elemenat prirode, šumsko gospodarstvo je jedan od elemenata opće privredne aktivnosti nacije. Mogle bi se i na Rumunjsku primieniti riječi g. prof. Balena o potrebi stručne saradnje stručnjaka, koji rade u gotovo podjednakim prilikama i čiji su nam »rezultati rada .. . daleko bliži i korisniji nego velik dio rezultata u šumarstvu zapadnoevropskih država.« Na žalost nije nam uvijek moguće pratiti te rezultate: malo tko zna kod nas rumunjski. Stoga sam s velikim interesom pročitao prvu opsežniju knjigu o šumarstvu Rumunjske pisanu na njemačkom jeziku, a pošto je samo djelo originalno po zamisli i obradi, odlučio sam da ga malo detaljnije prikazem. Interesantna je sama zadaća knjige odnosno cilj, koji je pisca potstaknuo, a o tome on opširno govori u uvodu. Cilj mu je da upozna javnost sa pravi m stanjem rumunjskih šuma i rum. šumske privrede, jer velika industrija, pod čijim, kako to veli pisac »despotizmom« stenju rumunjske šume, trudi se da pod svaku cijenu »zamagli« pravu sliku krijući je od javnosti i na taj način postigne nesmetanu i što veću eksploataciju. Glavni je1 adut tih pretstavnika velikog (u glavnom stranog) kapitala namjerno lansiranje vijesti´ o basnoslovnim šumskim bogatstvima (»sagenhaften Waldreichtümern «) Rumunjske. Suzbiti tu tvrdnju i osvijetliti pravo stanje stvari glavni je zadatak knjige. Autor kaže, da to nije samo njegovo pravo već i dužnost, jer se tu »ne radi samo o momentanim interesima pojedinaca ili staleža nego o trajnoj ulozi šuma u budućnosti i o trajnom blagostanju domaćeg stanovništva«. Potreba te »kontra-propagande « je u najužoj vezi »sa zajedničkim interesima cijele1 nacije i sa njezinom ekonomskom egzistencijom.« Nisu šume zato, da pojedinac (ni država sama!) izvlače iz njih najveću »rentu« (u banalnom smislu te riječi, kako je shvaća današnji kapitalista eksploatator). Suma je narodno dobro i kao takvo mora opstati. U tome je cilj i zadatak racionalne šumarske privrede. Ako je autor zauzeo stvarno (možda i suviše) borbeni stav i malo preoštri ton prama velikoj industriji, na čiju su milost i nemilost prepuštene rumunjske šume, učinio je to (kako sam kaže) »kao šumar i zastupnik interesa cijelog ujedinjenog naroda, koji tuguje nad sudbinom svojih šuma... i samo taj oštri ton daje mogućnost prikazati pravo stanje.« Pisac je knjigu podijelio u tri dijela: 1) »prirodni temelji rumunjskog šumarstva«, 2) »kulturni temelji r. šumarstva« i 3) »međunarodni položaj i značenje ......... proizvodnje. « Prikazaćemo sva tri dijela posebno. 1. dio (»Die natürlichen Grundlagen« str. 21—59). Tačnom anal:zom č tavog dosadašnjeg statističkog materijala (autor se neprestano tuži na njegovu nepotpunost i netačnost) g. Dr. Sabau dolazi do interesantnih zaključaka u pogledu općeg postotka šumovitosti, razdiobe šuma po vrsti drveća i po dobnim razredima; zat m posvećuje čitavo poglavlje prirastu, a posebno (zadnje u tom dijelu) »drvnoj zalihi, koja prcostaje « (»die Holzvorratsüberschüsse«). Rezumirajući sva poglavlja pomenutog dijela mislim da ću pogoditi suštinu autorovih misli, ako ih sredim u obliku sledećih kraćih izvadaka: 1) Rumunjska ima 22% šume ili po glavi stanovnika 0.36 ha; prof. Endres ima dva ključa, prema kojima utvrđuje, da li je koja zemlja bogata ili oskudna sa šumama. Prof. Endres utvrđuje i granice. To su: 25% od ukupne površine i 0.35 ha šume po glavi. Kao što vidimo, prvom 578 |