DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10/1936 str. 67 <-- 67 --> PDF |
Naposletku poznato je, da je naš radni svet u šumovitim krajevima najsiromašniji, te bi ovim putem ukazala se mogućnost zaposlenja nezaposlenog radništva, što je vrlo važno u vreme današnje krize. Pojeftinjavanjem pogonskog materijala pojeîtinjava se saobraćaj i transport, što sve povoljno utiče na jače strujanje privrede i razvijanje poslova. Naposletku moramo imati u vidu, da je ovo pitanje jo od mnogo veće važnosti, ako se uzme u obzir odbrana zemlje u slučaju rata. Ako se zamisli da u slučaju rata država ne bi mogla nabavljati benzin iz inostranstva, a domaća industrija ne bi moglo za nekoliko dana ili nedelja osposobiti se za izradu gasogeneratora, izradu i otpremu drveta i obuku personala, onda je jasno da bi ovo molgo prouzrokovati naročite teške posljedice u savremenom tehničkom ratu. Jednom reci: povećanje´m unutrašnje potrošnje drva na ovaj način povećali bi se prihodi vlasnika šuma, pomogla domaća šumska industrija, uposlilo nezaposleno radništvo, olakašala uvozna trgovina, a korist od ovoga kako u miru tako još više u slučaju rata sama po sebi je očigledna. Zato ovu zamenu pogonskog materijala treba što pre učiniti, jer za vreme rata biće dockan. Stoga bi po mom mišljenju bilo vrlo korisno ako bi se obrazovao jedan odbor od pretstavnika: Ministarstva šuma i rudnika, Ministarstva vojske i mornarice, Ministarstva trgovine i industrije, Ministarstva pošta i telegrafa, Ministarstva saobraćaja, Ministarstva građevina, tehničkih fakulteta univerziteta u Beogradu i Zagrebu, pretstavnika domaće (industrije, i praktičara slobodne profesije sa zadatkom da se staraju o propagandi upotrebe šumskog gasa kao pogonskog materijala i čine predloge nadležnim ustanovama u pogledu mera, koje treba u tu svrhu preduzeti. Ako ste saglasni sa ovim mojim predlogom, molim Vas, da odredite delegata sa Vaše strane, kako bi se ovi mogli sastati u jednu predkonferenciju i podneti konkretan predlog po ovom pitanju. Za delegata od strane područnog mi Ministarstva odredio sam gosp. Baranca ing. Slobodana, višeg sekretara. Očekujući Vaš što skoriji izveštaj po ovom pitanju, primite uverenje moga osobitog poštovanja. 17. VIII. 1936. Ministar šuma i rudnika Ing. Gj. Janković, v. r. Beograd. Prima se s odobravanjem. U odbor se kao delegat J. Š. U. izabire g. Dragoljub Petrović. ... Čita se slijedeći odgovor Sarajevske podružnice u predmetu uređenja odmarališta na Mljetu: »Na tamošnji akt broj 282 ad 1936. od 22 VII o. g. a prema zaključku Upravnog odbora ove podružnice od 17. VIII. o. g. izvješćuje se kako slijedi: Bolest i iscrpljenost neminovne su posljedice teške i naporne šumarske službe. Baš radi toga postoji neophodna potreba, da se čim prije uredi jedno oporavilište za šumare, a za takovo bi oporavilište bilo najpodesnije ostrvo Mljet, i to bivši samostan Benediktinaca, koji je sada vlasništvo državnog erara. Za te svrhe potrebno je adaptiranje zgrade, pa bi u početku za najhitnije radove oko adaptacije i za uređenje soba bilo potrebno najmanje Din. 50.000. Ova Podružnica predlaže, da taj kapital u označene svrhe uloži Jugoslovensko šumarsko udruženje, ali da prethodno sa Ministarstvom šuma i rudnika sklopi dugoročni ugovor za upotrebu toga samostana. Prednji samostan ima jednu zdravu cisternu, ali se u udaljenosti od 3 kilometra nalazi jedno vrelo, iz kojega bi mogao jedan vodovod opskrbiti oporavilište sa vodom. 573 |