DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1936 str. 67     <-- 67 -->        PDF

Naposletku poznato je, da je naš radni svet u šumovitim krajevima najsiromašniji,
te bi ovim putem ukazala se mogućnost zaposlenja nezaposlenog radništva, što
je vrlo važno u vreme današnje krize. Pojeftinjavanjem pogonskog materijala pojeîtinjava
se saobraćaj i transport, što sve povoljno utiče na jače strujanje privrede i razvijanje
poslova.


Naposletku moramo imati u vidu, da je ovo pitanje jo od mnogo veće važnosti,
ako se uzme u obzir odbrana zemlje u slučaju rata.


Ako se zamisli da u slučaju rata država ne bi mogla nabavljati benzin iz inostranstva,
a domaća industrija ne bi moglo za nekoliko dana ili nedelja osposobiti se
za izradu gasogeneratora, izradu i otpremu drveta i obuku personala, onda je jasno da
bi ovo molgo prouzrokovati naročite teške posljedice u savremenom tehničkom ratu.


Jednom reci: povećanje´m unutrašnje potrošnje drva na ovaj način povećali bi se
prihodi vlasnika šuma, pomogla domaća šumska industrija, uposlilo nezaposleno radništvo,
olakašala uvozna trgovina, a korist od ovoga kako u miru tako još više u slučaju
rata sama po sebi je očigledna. Zato ovu zamenu pogonskog materijala treba što pre
učiniti, jer za vreme rata biće dockan.


Stoga bi po mom mišljenju bilo vrlo korisno ako bi se obrazovao jedan odbor od
pretstavnika: Ministarstva šuma i rudnika, Ministarstva vojske i mornarice, Ministarstva
trgovine i industrije, Ministarstva pošta i telegrafa, Ministarstva saobraćaja, Ministarstva
građevina, tehničkih fakulteta univerziteta u Beogradu i Zagrebu, pretstavnika domaće
(industrije, i praktičara slobodne profesije sa zadatkom da se staraju o propagandi
upotrebe šumskog gasa kao pogonskog materijala i čine predloge nadležnim ustanovama
u pogledu mera, koje treba u tu svrhu preduzeti.


Ako ste saglasni sa ovim mojim predlogom, molim Vas, da odredite delegata sa
Vaše strane, kako bi se ovi mogli sastati u jednu predkonferenciju i podneti konkretan
predlog po ovom pitanju.


Za delegata od strane područnog mi Ministarstva odredio sam gosp. Baranca ing.
Slobodana, višeg sekretara.
Očekujući Vaš što skoriji izveštaj po ovom pitanju, primite uverenje moga osobitog
poštovanja.


17. VIII. 1936. Ministar šuma i rudnika
Ing. Gj. Janković, v. r.
Beograd.


Prima se s odobravanjem. U odbor se kao delegat J. Š. U. izabire g. Dragoljub
Petrović.
... Čita se slijedeći odgovor Sarajevske podružnice u predmetu uređenja odmarališta
na Mljetu:
»Na tamošnji akt broj 282 ad 1936. od 22 VII o. g. a prema zaključku Upravnog
odbora ove podružnice od 17. VIII. o. g. izvješćuje se kako slijedi:


Bolest i iscrpljenost neminovne su posljedice teške i naporne šumarske službe.
Baš radi toga postoji neophodna potreba, da se čim prije uredi jedno oporavilište za
šumare, a za takovo bi oporavilište bilo najpodesnije ostrvo Mljet, i to bivši samostan
Benediktinaca, koji je sada vlasništvo državnog erara.


Za te svrhe potrebno je adaptiranje zgrade, pa bi u početku za najhitnije radove
oko adaptacije i za uređenje soba bilo potrebno najmanje Din. 50.000.


Ova Podružnica predlaže, da taj kapital u označene svrhe uloži Jugoslovensko šumarsko
udruženje, ali da prethodno sa Ministarstvom šuma i rudnika sklopi dugoročni
ugovor za upotrebu toga samostana.


Prednji samostan ima jednu zdravu cisternu, ali se u udaljenosti od 3 kilometra
nalazi jedno vrelo, iz kojega bi mogao jedan vodovod opskrbiti oporavilište sa vodom.


573