DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1936 str. 64     <-- 64 -->        PDF

U Francuskoj su izračunati troškovi za pogonsko sredstvo po kilometarskoj toni
i to za benzin, naftu i gas od drveta za kamione´ (ternetne automobile) od 4,5 tone,
koji prevaljuju godišnje 60.000 km i oni iznose: kod benzina 40 santima (1,20 din),
kod nafte 33 santima (0,99 din) i kod šumskog gasa 28 santima (0,84 djn). Prema
tome primena šumskog gasa prištedi godišnje kod jednog takovog kamiona sumu od


32.400 franaka (93.000 din). Kod nas bi ovaj efekat bio još i veći s obzirom da je kod
nas
benzin još skuplji, a drvo mnogo jeftinije nego u Francuskoj.
Njemački članovi međunarodne konferencije za drvo u Londonu početkom aprila


o. g. koristili su se jednim putničkim automobilom sa gasogeneratorom za putovanje
Berlin—London i natrag. Ovaj put od 2500 km prevaljen je za vreme od 22 časa, sa
prosečnom brzinom od 65 do 75 km, a maksimalnom od 95 km. Potrošnja drveta iznosila
je 2,2 kg mesto jedne litre benzina, odnosno 0,35 kg po jednom kilometru. Ukupna
potrošnja iznela je 880 kg drveta odnosno 1,7 pr. kub. metara bukovih drva.
Ako računamo da jedan kilogram prvoklasnih isečenih bukovih drva franko stan
kupca staje 0,30 din (1 met od 500 kg 130 d), onda gorivo za ceo put od 2500 Jtm
iznosi svega 220 d. Pošto su kola bila za 3 osobe, to trošak za jednu osobu iznosi 73
d odnosno 3 d na 100 km, dok bi taj trošak kod upotrebe benzina iznosio: 400 lit benzina
po 6,80 d — 2.720 d, a za jednu osobu 907 d. odnosno 36 d na 100 km.


Za gorivo se upotrebljavalo bukovo, hrastovo i brezovo drvo, koje se nalazilo u
mestima na putu u dimenzijama od 5—15 cm. često puta su upotrebljavani i otpaci
od parketa i´ drugih drvenih izrađevina zajednom sa korom, koji su sadržavali u sebi
20% i više vode.


U 1935. godini na dugačkom putu Hamburg—Varšava jedan autobus je po redu
vožnje dovezao 30 osoba i to na delimično rđavlm poljskim putevima.
Od 8. do 10. septembra o. g. priređuje se druga međunarodna vožnja preko Alpi
u cilju ispitivanja korisnosti surogatnog goriva kod motornih teretnih vozila.


Ovu vožnju priređuje Švajcarsko društvo za ispitivanje motornih pogonskih sredstava
u zajednici sa austrijskim kuratorijumom za ekonomičnost i italijanskim turingklubom
uz sudelovanje švajcarskog autokluba, udruženja švajcarskih vlasnika teretnih
motornih vozila, austrijskog i italijanskog auto-kluba uz potporu merodavnih vlasti,
centrala, udruženja i organizacija Švajcarske, Italije i Austrije.


Ova se organizacija priređuje u smislu odluke međunarodnih športskih propisa
međunarodnog udruženja priznatih auto-klubova sa dozvolom i uz kontrolu automobilskih
švajcarskih klubova.


I pored sadanje krize prlmena eksplozivnih motora se vrši naročito kod automo


bila,
a još više kod autobusa, koji već konkurišu putničkom željezničkom saobraćaju,


a u
Americi čak i teretnim vozovima.


Sada više ne stoji ništa na putu opštem iskorišćivanju domaćeg jeftinog pogonskog
sredstva drveta. Kao pogonsko sredstvo za motore može da služe ove vrste drveta
i drvenih otpadaka kao i drveni ugalj. Ove otpatke nalazimo u raznom obliku,
gde trunu neiskorišćeni u šumi (grane, kora, žile itd.), a na strugarama, pilanama, strugotine
i druge otpatke.


U ćelom svetu sada se energično radi na unapređenju šumskog gasa, a naročito
u Nemačkoj,, Italiji i Francuskoj. U nekim državama daju se razne poreske i druge
olakšice sopstvenieima motora na gasožen, a kupci gasoženih kola dobijaju čak i premiju.
To dokazuje od kolike je važnosti ovo pitanje.


U ITALIJI automobilska linija San-Gabilo-Similon uvodi četiri nova autobusa ove
vrste. Linija Melankapo-Menađija pustila je u saobraćaj autobus za 27 osoba. Uprava
grada Rima kupila je u Milanu 9 velikih gasoženih autobusa za vezu Rima sa Ostijom.
Druga veća poručbina je za liniju Rim-Urbe. Generatori ovih autobusa su .marke »Duh«,


570