DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1936 str. 63 <-- 63 --> PDF |
V. Tajni k izvještava, da je Ljubljanska podružnica održala 16. Viti. Glavnu skupštinu. Centralu je zastupao potpredsjednik g. ing. Lenarčić. Sarajevskapo podružnica održala je III. redovnu glavnu skupštinu 5. VII. Centralu je zastupao odbornik g. Direkto r Babić.i Banjalučka podružnica održala je1 23. VII. svoju skpuštinu. Centralu je zastupao gosp. odbornik J. B e g i ć. VI. Uzima se na znanje godišnji izvještaj Sarajevske podružnice o radu. Na zapisnik skupštine se zaključuje pozvati podružnicu, da se u buduće pridržava Pravilnika o radu podružnica, koji je štampan u Šumarskom Listu 1932 str. 632. VII. Primaju se sa izvjesnim izmjenama neki stigli prijedlozi za skupštinu (Vidi zapisnik skupštine). VIII. Tajnik izvještava o pretstavci, koju je uputilo Udruženje šum. zvaničnika o tangu apsolvenata višeg kurza šum. škole u Aleksincu jjz 1922./23. i Sarajevu iz 1928./29. i Zaključuje se akt uputiti g. profesoru Drag utinu Veseliju sa molbom za mišljenje. IX. Tajni k čita pretstavku, koju je Ljubljanska podružnica uputila Ministarstvu šuma u predmetu prikupljanja prinosa u fond za pošumljavanje. Zaključuje se Podružnicu upozoriti na Pravilnik o radu podružnica štampan u Šumarskom Listu 1932 str. 632 (napose čl. 3), po kome je saobraćaj sa centralnim vlastima pridržan centrali Udruženja. X. Tajni k čita pretstavku, koju je Ljubljanska podružnica uputila banu Dravske banovine po pitanju unapređenja šumarstva u toj banovini. Uzima se s odobravanjem na znanje. XI. Primaju se n, ovl i članovi. Za redovite: 1) Ing. Rajevski Vasilije, šum. uprava Trebinje; 2) Gjaić Matija, Zagreb; 3) lng\ Isajev Ivan, Zagreb. Istupili iz članstva: Ruff SteVan, inž. šumarstva, Bezdan. Umrli : 1) Sodnik Ing. Anton, Ljubljana; 2) Borošić ing. Josip, Beograd. XII. Čita se slijedeći dopis g. Ministra šuma: »Potrošnja benzina u nekim državama dostiže ogromne cifre izdataka, koji postaju veliki teret za valutu država, koje nemaju svojih izvora nafte, a da ne govorimo o bezizlaznoj situaciji u slučaju rata pri sadašnjim motorizovanim vojnim jedinicama. Jedini izlaz iz takve situacije jeste zamena benzina sa drugim surogatima domaće produkcije, što je već još pred nekoliko godina dalo povoda mnogim državama, da pristupe1 ispitivanju praktičnosti i ekonomičnosti tih surogata. Za sada su postignuti najbolji rezultati sa primenom t. zv. gasožena (šumskog gasa) koji se dobija iz drveta i drvenog uglja. Pitanje zamene benzina sa drvetom ili drvenim ugljeni kao sredstvom za pogon automobila, prema tome nije novo, ali je sada drvo postalo vrlo aktuelno iz više razloga, a naročito što su sada gasogeneratori već toliko tehnički i praktički napredovali, da je moguće korisno ih upotrebljavati, a drugo što je to iz ekonomskih i političkih razloga postalo potrebno, pa čak i neophodno. Prema novim podacima gas, koji daje drvo ili drveni ugalj, u stanju je da tera motor, a 12 kg drveta ili 6 kg drvenog uglja mogu zameniti 5 lit. benzina i to na vrućini kao i na hladnoći — u planinskom terenu kao i u ravnici. 569 |